Nagrada znači puno, ali ne osvrćem se mnogo na nju, jer realno gledajući, vratio sam se u regiju gdje se takav način kuvanja ne cijeni mnogo, kazao je Dragan Šljivić, kuvar iz Banjaluke, kojem je nedavno pripala laskava titula najboljeg kulinarskog majstora na međunarodnom festivalu "Biser mora", koji je održan u mjestu Supetar na hrvatskom ostrvu Brač.
"Atmosfera je bila veoma dobra, mnogo druženja, novih poznanstava, iskustava, novih trendova, sve u svemu, bilo je jako dobro", dodaje on.
Među 300 kuvara iz 14 zemalja, prvo mjesto je priznanje koje je Šljivića oduševilo, ali da do istog nije bilo baš jednostavno doći, dokazuje i podatak da su dobili kutiju s namirnicama, što znači da prethodno nisu znali šta je unutra, ali i konkretan zahtjev šta s njima napraviti. U dva sata, koliko su imali na raspolaganju, trebalo je da na svakih 40 minuta prigotove jedno od tri jela.
"Po mojoj procjeni, u kvalifikacijama bi rekao da je jelo od jagnjetine presudilo, sa jednim jako dobrim desertom, dok su u finalu sva jela bila odlična, zadovoljio sam prvenstveno ukus, a i izgled jela", istakao je Šljivić.
Pobjednik "Bisera mora" biran je tokom tri dana na način da su pripremana jela na zadatu temu: predjelo od povrća, glavno jelo od jagnjetine i desert na bazi badema.
"Žiri je ocjenjivao, bodovi su zbrajani i onda je na kraju pet takmičara sa najviše bodova ušlo u finale. Ja sam u finale ušao kao peti u tom nizu, i onda sam odradio novu temu", priča Šljivić.
U finalu Šljivić se za predjelo pozabavio kamenicama, za glavno jelo uhvatio se u koštac sa telećim jezikom, za koji kaže da ga nikada nije pripremao kao tada, dok je poslastica bila od jagoda.
"Sam zbir bodova na kraju finala pokazao je da sam se u takvoj situaciji najbolje snašao, jer sam već poslije posluženog glavnog jela bio na pragu zlatne medalje, što sam jednim dobrim desertom i postigao", istakao je on.
Ovaj kuvar priznaje da je konkurencija bila veoma jaka, a posebno je istakao takmičare iz Poljske, Ukrajine, Hrvatske i Srbije, a opasnost mu je, dodaje, predstavljalo i nekoliko kolega iz bh. tima.
"Sama manifestacija je jedno veliko druženje, a takmičenje više koristi kao napredak u struci, a ne kao neko poređenje sa drugima", kazao je Šljivić.
Ovo nije prvi put da je učestvovao na festivalu "Biser mora". No, prema njegovim riječima, proteklih godina je dosta lutao i pravio neke greške.
"Ove godine sam išao na sigurno, koristio sam namirnice autentične za ove krajeve i spremao tradicionalna jela na neki moderniji način i kao što se vidi, to je prošlo", rekao je on.
Kuvari iz 14 zemalja imali su priliku da iz Šljivićeve kuhinje degustiraju kavijar od zelene jabuke ili šumskog voća, pjenicu i kremu od sremuša, kajmak sa klicama djeteline i krompirom, cicvaru, jagnjeću maramicu i jagnjeći mozak sa crvenim biberom.
Priča da je problem sa kojim su se susreli prije samog odlaska na takmičenje bio finansijske prirode, jer nisu naišli na razumijevanje društvene zajednice.
"Što se tiče finansijske podrške, već godinama se obraćamo raznim udruženjima, turističkim organizacijama i firmama koje bi imale koristi od reklamiranja svog brenda. Međutim, niko nije našao razumijevanja za takvo nešto. Smiješno je kako se mi organizujemo za takvo takmičenje, moramo obezbijediti novac za put, kotizacije, namirnice", naveo je Šljivić.
Pojašnjava da situacija u oblasti kulinarstva ovdje nije baš najsjajnija, kao i da kuvari nemaju često priliku da učestvuju na nekim seminarima ili kursevima.
"Teško se radi, nemamo nekog edukativnog sadržaja da se mladi kuvari usavršavaju. Djeca iz škole izlaze bez neke pretjerane želje da se edukuju, napreduju. Vlasnici restorana ne žele da ulažu u svoj kuvarski personal, da ih šalju na razne seminare, kurseve i treninge sa tematskim pristupom", smatra on.
Šljivić navodi da onaj ko želi da nauči nešto više i da se dodatno edukuje u ovoj oblasti po povratku u restoran primjenjuju neke nove načine kuvanja, ali bez ikakvog podsticaja i satisfakcije.
"Znači, problem je do sistema, kako do škole, tako i do restorana. Sami smo krivi, a moje mišljenje je da su dobra kuhinja, hrana i restoran-hotel osnova za dobar razvoj turizma, a Banjaluka, kao centar, nema ni pravi hotel, pa kome je onda još stalo do razvoja kulinarstva", smatra on.
Tridesetjednogodišnji pobjednik "Bisera mora", koji je najavio odlazak na to takmičenje i naredne godine, u kuhinji je već 12 godina, a, kako kaže, pripremanje hrane ga interesuje odmalena.
"Po završetku srednje škole sam upisao Ekonomski fakultet, međutim ljubav prema ovom poslu je bila jača. I sada da imam šansu da biram šta ću biti, izabrao bih ovo što sam sad, samo na malo drugačiji način", priznaje Šljivić.
Lubenica priča priče
Pored kulinarstva, Šljivić se sjajno snalazi i u karvingu, odnosno rezbarenju voća i povrća, a njegovi voćni i povrtni aranžmani rado su viđene dekoracije na svadbenim stolovima.
"Malo sam usavršio karving, to mi dođe onako kao odmor, smirim živce. Čak smo i na festivalu u Hrvatskoj imali malu radionicu karvinga i mogu reći da su se ljudi oduševili", naveo je on.
Na lubenicama piše imena mladenaca ili slavljenika, ali i oslikava poznate likovi iz istorije, ikone, crkve, manastire.