Vegetarijanstvo, jedan od oblika alternativnog načina ishrane, koji u svijetu ima veliki broj poklonika, posljednjih godina sve više privlači pažnju i bh. građana.
Iako bh. kuhinja obiluje mesom, masnoćama i začinima, i pored dominacije tradicionalne kuhinje, u posljednje vrijeme pojavljuje se trend pripremanja jela na malo drugačije, zdravije načine, a neki bh. građani su kao način ishrane odabrali upravo vegetarijanstvo.
Ipak, u našoj zemlji ne postoje specijalizovane radnje u kojima se prodaju namirnice namijenjene isključivo vegetarijancima. Veoma je malo i prodavnica zdrave hrane, pa se oni koji se odluče na takvu ishranu snalaze kako znaju i umiju. Takođe, u BiH je samo jedan restoran gdje nude isključivo vegetarijansku hranu - sarajevski "Karuzo", koji preferira kombinaciju vegeterijansko-veganske i mediteranske kuhinje, bez mesa i jaja.
"Uglavnom nas posjećuju stranci i jedan dio bh. građana koji pokušavaju mijenjati prehrambene navike i hraniti se zdravo", objašnjava Saša Obućina, vlasnik restorana, koji je, kako kaže, restoran otvorio upravo da bi promovisao zdrav način ishrane i kod mnogih podigao svijest o takvom načinu življenja.
Problem bh. vegetarijancima je i nepostojanje oznake V na proizvodima. Naime, ta oznaka postoji u svim zapadnim zemljama i to na proizvodima koji su namijenjeni osobama koje u svojoj prehrani žele izbjeći proizvode u kojima su sastojci životinjskog porijekla. Tako ovdašnjim vegetarijancima zasad ne preostaje ništa drugo nego iščitavati sitna slova na proizvodima.
Ipak, ono što najviše smeta osobama koje upražnjavaju ovaj način ishrane svakako su neupućenost i provokacije. Banjalučanka Sofija Miletić se za tu vrstu ishrane odlučila prije nekoliko godina, prvenstveno, kaže, iz etičkih razloga.
"Ja sam laktovegetarijanac, dakle, ne jedem meso, ribu i jaja, ali povremeno konzumiram mliječne proizvode. Takođe, ne nosim kožu, krzno, svilu i ne kupujem proizvode koji su testirani na životinjama", priča Miletićeva.
Ova Banjalučanka ističe da kod nas ima veoma malo prodavnica koje su specijalizovane za zdravu hranu, te da bi trebalo da ih bude znatno više.
"Što se tiče nabavke tih namirnica, neke proizvode je teže naći, ali na kraju, ipak, uspijem pronaći ono što tražim i to uglavnom u većim marketima na odjelima zdrave ishrane", priča ova vegetarijanka.
Miletićeva dodaje i da problem osobama koje su se odlučile za vegeterijanski način ishrane predstavlja nerazumijevanje i neupućenost okoline. Priznaje da je kod nekih osoba znala osjetiti provokacije i diskriminaciju kada je u pitanju njen izbor ishrane.
"U našoj zemlji meso je glavni sastojak svakog obroka, a one koji ga ne vole ili ne jedu većina smatra čudacima. Okolina često zna reagovati u stilu da vegetarijanci 'pasu travu' ili 'da je to zdravo, zec bi bio kao lav'", navodi ona.
Dodaje da problem predstavlja i to što u gradu na Vrbasu ne postoji nijedan specijalizovani restoran, prodavnica ili gril za vegetarijance. Međutim, priznaje da su se u posljednje vrijeme na tom polju desile neke promjene.
"Promjene se vide u grilovima, picerijama... U ponudi su ili vege pice ili neke varijante s gljivama. Ipak, kada su u pitanju restorani, na meniju je uglavnom klasična ishrana, na primjer, nema supe bez mesa, prave roštilje i pečenja...", priča Miletićeva i dodaje da bi kod nas trebalo posvetiti mnogo više pažnje osobama koje preferiraju vegetarijanski način ishrane.
Za cijene takvih namirnica kaže da ne odskaču od standardnih namirnica koje se kupuju za domaću kuhinju.
"U poređenju sa standardnom ishranom, vegetarijanska hrana relativno isto košta. Sojino mlijeko je jedino skuplje, ali ostali proizvodi nisu. Neka pakovanja soje, koja mogu biti čak dva-tri mjeseca, su mnogo jeftinija od iste količine mesa", zaključuje Miletićeva.
Nutricionisti tvrde da su prednosti vegeterijanske ishrane mnogostruke te da je nepravilna ishrana jedan od razloga porasta kardiovaskularnih oboljenja i karcinoma. Prema najnovijim istraživanjima, kod vegetarijanaca je niži postotak pojedinih vrsta tumora, kao što su tumori debelog crijeva, dojke i prostate. Zahvaljujući niskim vrijednostima masnoća, vegetarijanci imaju prosječno nižu tjelesnu težinu, niži krvni pritisak i rjeđe obolijevaju od dijabetesa tipa dva. Ipak, stručnjaci upozoravaju da, s obzirom na izostavljanje namirnica životinjskog porijekla, prilikom takvog načina ishrane treba voditi računa o dovoljnom unosu svih potrebnih nutrijenata, naročito proteina i određenih vrsta vitamina.
"Veliki izvor proteina su meso, mlijeko i mliječni proizvodi, kao i jaja, koji nisu zastupljeni u ishrani vegetarijanaca, naročito vegana, pa se kod njih sreće nedovoljan unos proteina. Djeca, adolescenti, trudnice, dojilje, bolesnici u stadijumu oporavka nakon bolesti ili povrede imaju povećane potrebe, te predstavljaju naročitu grupu", kaže Vesna Rudić-Grujić, specijalista higijene i zdravstvene ekologije u Institutu za zaštitu zdravlja RS.
Ističe da takav način ishrane može da ugrozi zdravlje dojenčadi i male djece, te upozorava da ishranu vegetarijanaca treba pažljivo i dobro planirati i sprovoditi zamjenu nedostajućih nutrijenata. Prema njenim riječima, u vegetarijanskoj ishrani naročito treba obratiti pažnju na mogući nedostatak proteina i vitamina B12, koji se nalazi isključivo u namirnicama životinjskog porijekla i koji je neophodan za normalnu funkciju nervnog tkiva, metabolizam folata, koji je uključen u sintezu DNK. Potrebe za vitaminom B12 se, dodaje, povećavaju u trudnoći i laktaciji, a nedostatak tog vitamina u periodu odojčeta i malog djeteta može dovesti do smrtnog ishoda.
"Takođe, pošto ne koriste mlijeko i mliječne proizvode, često se sreće nedovoljan unos kalcijuma, što dovodi do nastanka osteomalacije i osteoropoze", kaže Rudić-Grujićeva.
Doktorica Ismeta Ćorić, nutricionista i osnivač "Makrovite", za sada jedinog makrobiotičkog centra u Sarajevu i BiH, kaže da joj se javljaju mnogi sa zdravstvenim problemima, odnosno oni koji žele uvesti promjene, ali i oni koji žele održati svoje zdravlje. Ističe da je to jako ohrabrujuće, jer govori o tome da se i kod naših ljudi budi svijest o uticaju hrane na tijelo i um. Međutim, i ona napominje da je veoma bitno u ishrani pronaći adekvatnu zamjenu za namirnice koje se ne unose u organizam.
"Naglašavam da bi svi koji žele uvesti ovakve promjene trebalo detaljno da se informiraju o vrsti namirnica i načinu njihove pripreme, jer se zbog nedovoljne informiranosti često dogodi da se iz ishrane izbace meso i mliječni proizvodi, a da se ne unose svi potrebni nutricijensi. Ljudi treba da vode računa o porijeklu i kvaliteti namirnica", ističe Ćorićeva i dodaje da svi, bez obzira na novac, mogu unijeti više reda u svoj život.
Dodaje da je primjer prednosti vegetarijanske ishrane i kratka životna stopa Eskima, koji se hrane samo mesom kitova i riba, za razliku od dugovječnih Tibetanaca koji su vegetarijanci.
Iz prodavnica zdrave hrane navode da njihove proizvode uglavnom kupuju vegetarijanci, dijabetičari i građani sa drugim zdravstvenim problemima. Ističu da su najprodavanije zobene, ražene, ječmene i pšenične pahuljice, koje koštaju oko tri marke po kilogramu, laneno sjeme koje košta četiri marke po kilogramu, te pšenične mekinje, čijih 400 grama košta 1,10 maraka. Jednako traženi su i proizvodi od soje, čije pakovanje od pola kilograma košta oko tri marke, dok je za litru sojinog mlijeka potrebno izdvojiti tri marke.
Podjela
1. lakto vegetarijanci koriste mlijeko i mliječne proizvode
2. ovo vegetarijanci konuzmiraju jaja
3. laktoovo vegetarijanci jedu jaja, meso i mliječne proizvode
4. vegani ne koriste nijednu namirnica životinjskog porijekla