Ljudska potreba za hranom je sasvim normalna, ali to što ona često nema granica, nije baš najjasnije.
Naime, svi smo bar nekad bili u situaciji da jedemo iz dosade, podstaknuti "ukusnom" reklamom na TV-u ili pokušajem odlaganja obaveza.
Zašto baš žudimo za određenom vrstom namirnica i je li to zapravo simptom nečeg drugog, znaju stručnjaci.
Prema njihovim podacima, na potrebu za hranom, između ostalih, mogu uticati spoljašnji i emocionalni faktori.
Tako i prezentacija hrane može pobuditi glad. Mirisi jela, kao i zvukovi prženja, otvaraju apetit.
Mirisi jela, kao i zvukovi prženja, otvaraju apetit
Isto tako, ako posežete za određenom vrstom hrane čim osjetite stres, to je znak da tu hranu koristite kao antistres terapiju.
Slično je i sa navikama iz djetinjstva. Kada ste bili dijete, roditelji su vam možda davali određenu vrstu namirnica u vrijeme bolesti ili ako ste se povrijedili ili uznemirili.
Ako vas je ta hrana tada tješila, ni kasnije je se nećete odreći, pogotovo zato što s godinama sve teže podnosite probleme.
Kad je riječ o emocionalnom prejedanju, ne razmišljamo i o pozitivnim emocijama. Ipak, neka hrana može biti svojevrsna nagrada u trenucima sreće.
Slično je i kada je u pitanju osjećaj krivice. To najbolje znaju ljudi koji su na dijetama, jer ih sama pomisao na to da je neka hrana zabranjena navodi da je probaju.
Biološki okidači
• Četiri časa nakon obroka mogli biste osjetiti glad za šećerom ili skrobom zbog pada šećera u krvi
• Fizički umor zbog neispavanosti može povećati žudnju za slatkim
• Potreba za konzumiranjem leda može ukazivati na nedostatka željeza
• Žudnja za čokoladom često je znak manjka magnezijuma
• Ljudi ponekad osjećaj žeđi pomiješaju sa osjećajem gladi