Putovanje

Kabardina-Balkarija, život između Evrope i Azije

Kabardina-Balkarija, život između Evrope i Azije
Foto: N.N. | Kabardina-Balkarija, život između Evrope i Azije

ELBRUS - U nepreglednom prostranstvu Ruske Federacije, između osam vremenskih zona koliko broji ova država, a 1.600 kilometara južno od Moskve, skrila se mala ali bogata republika Kabardina-Balkarija, a njeni stanovnici željni su da se dobar glas o njima čuje širom svijeta.

Svjetski mediji pisali su o dešavanjima u ovoj ruskoj republici 2005. godine, kada je glavni grad Naljčik napadnut od strane čečenskih pobunjenika i kada je poginulo 330 osoba od kojih su polovina bila djeca.

Zahvaljući ogromnim prirodnim bogatstvima, Kabardina-Balkarija smještena između planinskih masiva Kavkaza na međi Evrope i Azije,posljednjih godina postaje turistička "Meka" Rusije ali i značajan privredni centar.

Zovu je "mala ruska zlatna jabuka".

Na teritoriji duplo manjoj od od Vojvodine živi oko milion stanovnika, 100 različitih etničkih grupa i brojne vjerske zajednice.

Najviše ima muslimana, pravoslavaca, katolika, zatim onih koji praktikuju takozvanu narodnu kabardinsku religiju...

Stanovnici su se prije svega posvetili proizvodnji povrća i voća, najviše jabuka i paradajza, ribe i ikre...

Proteklih godina flaširaju i vodu koju dobijaju iz 22 glečera, a koji se zbog globalnog otopljavanja tope, ležeći na najvišem vrhu Evrope - planini Elbrus.

Najviši vrh ovog usnulog vulkana seže do 5.641 metara nadmorske visine i najznačajnija je turistička destinacija republike, približava sliku ovog regiona za Tanjug rukovodilac Centra za odnose s javnošću regiona Elbrus, Alisa Tajrim.

"Još je u sovjetskoj Rusiji 1963. godine odlučeno da se izgradi put do vrha planine. Od tada pa sve do danas, turizam se razvija, pa gostiju kao i sportskih takmičenja na planini Elbrus ima sve više", kaže Tajrim.

Turisti znaju za Moskvu i Kremlj, Sankt Peterburg i muzej Ermitaž, poznati su im umjetnici Jasenjin, Dostojevski ali je mali broj njih čuo za streljanog pjesnika Azreta Budaeva, koji važi za ikonu otpora nacistima u vrijeme Sovjetskog Saveza.

Kabardina-Balkariju zovu i "malom Švajcarskom" Rusije, ne toliko zbog standarda koliko zbog prirodnih ljepota i kulturno-istorijskog bogatstva.

Dolaze turisti, priča Tajrim, sa različitih krajeva planete, iz Sjeverne i Južne Amerike, Česke, Poljske, Slovačke ali i iz Srbije, mahom profesionalni planinari.

Avionom sa različitih krajeva svijeta stiže se prvo do Moskve, a zatim, ponovo se avionom leti tri i po sata do aerodroma u Naljčiku, gradu u podnožju planinskog masiva Sjevernog Kavkaza, u kojem živi 250 hiljada stanovnika.

Nakon toga put vodi dolinama Kavkaza ka planini Elbrus sa čijih se vrhova pogled proteže ka Gruziji i Osetiji.

U podnožju ove planine smještena je međunarodna naučno-istraživačka stanica koja budno motri na vrhove ovog ugašenog vulkana, dok je negdje na pola puta ka vrhu Elbrusa, postavljena astronomska opservatorija.

"Naučnici istražuju aktivnosti vulkana, ali je njihov zvaničan stav da vulkan trenutno spava i da nema tragova aktivnosti", objašnjava Tajrim.

Kao što je slučaj svuda u svijetu, i u Rusiji su unutrašnje migracije stanovništva velike.

Najčešće se mlado stanovništvo iz dalekih republika seli u velike centre, Moskvu, Novosibirsk, Jekaterinburg...

Vlada Kabardina-Balkarije zato subvencioniše otvaranje malih fabrika, postrojenja za preradu vode sa glečera, pokretanje fabrika voća i povrća, za proizvodnju riblje mlađi i ikre, a sve kako bi se zaposlilo lokalno stanovništvo.

Zanimljiv je podatak da svaka treća konzerva sa povrćem u Rusiji dolazi upravo iz ove republike, ali i da ni jedna strana kompanije nije ušla u njihov sektor poljoprivrede.

Kabardinci i Balkari to pravdaju rečima da imaju sasvim dovoljno sopstvenih kapaciteta za razvoj.

Ne žele time, kažu, da isključe sarađuju sa međunarodnim kompanijama već samo da sačuvaju svoje prirodne resurse.

Na visinama na kojima se voće i povrće uzgaja, gotovo nema po trebe za upotrebom pesticida i insekticida.

Krave i ovce slobodno šetaju livadama prelazeći magistralne puteve između naselja, traže ispašu na brdima i u dolinama rijeka i zanimljiva su atrakcija turistima.

Kvalitetnom hranom sa lokalnih pašnjaka, ova republika snabdijeva ogromno tržište Rusije sa 145 miliona stanovnika, dok za izvoz, za sada, ne ostaje ništa.

Domaćini Tanjuga u Naljčiku kažu da su čak i u ovaj dio Ruske Federacije stizale kvalitetne sadnice jabuka iz Srbije pa su tako, makar posredno, i ovdje probali nešto sa "srpske zemlje".

Između pet velikih planinskih vijenaca, desetina rijeka i jezera, smestilo se i jedno od najdubljih jezera na svijetu, Plavo jezero, do čijeg dna treba roniti 368 metara.

Tokom vijekova u republici Kabardina-Balkarija miješale su se kulture Kabardinaca, Balkara, Ukrajinaca, Rusa, Oseta, Jermena, Turaka, Čečena, Iranaca, a prisutan je i uticaj Francuza i Nijemaca...

Goste dočekuju rado, spremni da pokažu svoju bogatu kulturu i tradiciju, prirodna bogatstava i šarenoliku kuhinju, zadovoljni što danas žive u miru, pod krovom ruske republike Kabardina-Balkarija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije