TREBINJE - Pavlova pećina, zaštićeni nacionalni spomenik istorije i kulture Trebinja, stavljena je pod režim planskog upravljanja grada Trebinja, što, pored činjenice da se o njoj i do sada brinulo sestrinstvo Petropavlovog manastira, podrazumijeva veću valorizaciju i veću fizičku zaštitu, što će u konačnici značiti i lakši put vjernicima, ali i turistima do nje.
Pećina, za koju se vjeruje da je u njoj boravio sveti Pavle i tu krštavao ovdašnje stanovništvo, vjeruje se i da ima iscjeliteljske moći, odnosno da je voda sa dna pećine čudotvorna za nerotkinje i žene koje ne mogu da se udaju pa ima i veliki broj posjetilaca, zbog kojih je i donesen ovaj plan.
"Plan koji je donijela Gradska skupština definiše osnovne smjernice u kom pravcu će ići čuvanje ovog zaštićenog područja, ali se i promovisati i štititi u obuhvatu od 16,4 hektara, zajedno s izgradnjom infrastrukture oko samog objekta", kaže za "Nezavisne" Bojan Čvoro, načelnik Odjeljenja za stambeno-komunalne poslove grada Trebinja.
Pećina je smještena na brdu, dva kilometra od Petropavlovog manastira u mjestu Čičevo, kod Trebinja. Do nje se stiže samo kozjom stazom, koja ipak nije smetnja da dođu mnogi turisti i vjernici, a čak se u njoj i djeca krštavaju.
Vođeni upravo željom mnogih posjetilaca da dođu do pećine, ali i zbog bojazni da se oni sami spuštaju do vode u pećini bez nadzora onih koji je poznaju, gradska komisija će donesenim planom odrediti prioritete u radovima na zaštiti.
"To podrazumijeva pristupni put, pristupne staze, osvjetljenje, vertikalnu signalizaciju, ali i eventualnu ogradu na mjestima na kojima bi ona bila potrebna, pa će se tek nakon toga pećina i zvanično moći uvrstiti u turističke sadržaje Trebinja", rekao je Čvoro, uz objašnjenje da će se sve početi raditi naredne godine i dovršavati onoliko koliko bude novca u budžetu.
Pećina se sastoji od nekoliko dvorana, u kojima dominiraju masivni oblici pećinskih stubova građenih od krupnih kristala kalcita, a u jednoj je malo jezero sa ljekovitom vodom.
Prema riječima trebinjskog arheologa Đorđa Odavića, to sve još nije dovoljno istraženo.
"Nekad su studenti iz Beograda na čelu sa Đorđem Jankovićem istraživali pećinu, ali samo površinski, pa se na osnovu toga ništa pouzdano nije ni moglo zaključiti, tako da su sva dosadašnja saznanja zasnovana najviše na predanjima, ali su ona izuzetno snažna kod lokalnog stanovništva", kaže Odavić.
On, međutim, dodaje da je, s obzirom na to da je pećina i prirodni i kulturološki fenomen, potrebno da se što više istraži i da se valorizuje, ali i da se zaštiti.
Pećina je i bez turističke valorizacije jako posjećena, naročito na dan svetog Petra i Pavla, kada i sestrinstvo istoimenog manastira organizuje hodočašće do pećine gdje se drži i crkvena služba, a vjeruje se da je njena voda najdjelotvornija upravo na ovaj datum.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.