Putovanje

"Nezavisne novine" u posjeti Gaziantepu: U očima "Ciganke" satkan cijeli svijet

"Nezavisne novine" u posjeti Gaziantepu: U očima "Ciganke" satkan cijeli svijet
Foto: N.N. | "Nezavisne novine" u posjeti Gaziantepu i najvećem muzeju mozaika na svijetu
Minja Šuković

​Bile su to krupne, sjetne oči, ograđene tajgama, u čijem se središtu nalazila jutarnja magla. U te krupne, sjetne oči kao da se uvukao prozračan, mjesečev srp. Vidjela sam u njima dubinu pjesnika, jer su to one krupne, sjetne oči u kojima su povremeno boravile ptice.

Krišom su sa pticama tu bili i oblaci i pokoja vrba, koja u svojoj krošnji nosi i sjenovite rijeke polarnog neba. A te oči su imale pogled od kojeg se vraća vrijeme. Te oči su bile na mozaiku "Portret Ciganke" iz muzeja "Zeugma" u Gaziantepu, s kojim sam se susrela prilikom posjete jugoistočnoj Turskoj u organizaciji turske ambasade u Bosni i Hercegovini.

To je remek-djelo s kojim se morate sresti "oči u oči" kako biste osjetili svu njegovu dubinu i moć. Možda baš iz tog razloga je neprocjenjiva. Kako je naš tamošnji vodič rekao: "Ovaj mozaik bi mogao da vrati sve dugove nekih država, možda čak i cijelog svijeta". I zaista, hiljade sitnih kamenčića su se satkale u nešto toliko nestvarno, neprocjenjivo i magično.

Porede ovu Ciganku sa pogledom Mona Lize, jer gdje god stanete u prostoriji dobijate utisak da vas gleda. No, ja nisam vidjela sličnost. Gledala sam i u oči Mona Lize, za mene su to neki drugi beskraji, a i na svijetu nigdje ne postoje iste oči.

"Zeugma" muzej mozaika, koji čuva i gorepomenutu "Ciganku", nalazi se u Gaziantepu, gradu na jugoistoku Turske i najveći je muzej ove vrste u svijetu. Ovo remek-djelo se čuva u odvojenoj, zamračenoj prostoriji, a posjetiocima nije dozvoljeno da je fotografišu korištenjem blica na fotoaparatima.

Portret je otkriven u zgradi pod nazivom "Kuća Menad" tokom iskopavanja koje je sprovodio Gaziantepski muzej. Kako je iskopavanje odmicalo bilo je jasno da su skoro sve mozaike unutar građevine ukrali krijumčari umjetnina.

No, djelo "Portret Ciganke" ili "Cigančica" je ostalo ispod površine tla, sakriveno od krijumčara koji je nisu primijetili, pa je nakon toga donesena u muzej.

Povezana je sa ciganskom djevojkom iz šale zbog svoje neuredne kose, istaknutih obraza, okruglog lica i minđuša, i nakon toga je zadržala to ime. Ne postoje tačni podaci o njenom identitetu, ali neki stručnjaci tvrde da je ona jedna od učesnica Dionisovog festivala zbog marame na njenoj glavi, a drugi tvrde da je ovo portret Aleksandra Velikog.

Specijalna tehnika je korištena u ovom mozaiku da bi njene oči izgledale što realističnije. S druge strane, činjenica da se u njenom licu ogledaju i radost i tuga navodi na posebno dostignut nivo umjetnosti izrade portreta. Ovo djelo je napravljeno tehnikom zvanom izgled tri četvrtine, u slikarskom periodu helenističkog vremena, te je s tim karakteristikama djelo postalo simbol antičkog grada Zeugme i provincije Gaziantep.

Istoimeni antički grad Zeugme, smješten uz Eufrat, bio je jedan od najznačajnijih gradova Rimskog carstva.

Zbog planova izgradnje hidrocentrala u Turskoj, ruševine grada Zeugma su ugrožene. S obzirom na to da je od ogromne istorijske važnosti, mnogi naučnici i arheolozi su u saradnji sa Ministarstvom kulture i turizma učinili velike napore kako bi očuvali ruševine antičke Zeugme.

S arheološkim iskopavanjima na lokalitetu nekadašnje Zeugme počelo se davne 1987. godine, a radovi su završeni 2013. Mozaici otkriveni u iskopinama izloženi su u muzeju od 2011. godine.

Mozaici su u antičko doba, između ostalog, korišteni i kao pločnici kojima bi se ukrašavali grbavi gradski putevi i dvorišta domova rimskih velikana.

Unutar muzeja posjetioci su u prilici vidjeti nekoliko fascinantnih mozaika, među kojima se ističu "Posejdon" i "Dionis", ali većina turista ipak dolazi susresti se sa prodornim očima "Ciganke".

Tako su kudrava kosa, naglašene jagodice i oči koje osvajaju postali zaštitni znak Gaziantepa i misterija za kojom se traga i dan-danas.

O antičkom gradu:

Zeugma (starogrčki Ζεύγμα) je bio grad u antičkoj Komageni, čije se ruševine nalaze u današnjoj turskoj provinciji Gaziantep. Smatra se jednim od četiri najvažnija naselja antičke Komagene. Ime je dobio po pontonskom mostu (zeugma) preko rijeke Eufrat.

Osnovao ga je oko 300. godine p.n.e. Seleuk I Nikator pod istorijski još nepoznatim imenom. S vremenom je postao važno trgovačko središte na Putu svile. Pod seleukidskom vlašću je ostao sve do 64. godine p.n.e., kada su ga osvojili Rimljani i dali mu ime Zeugma. Godine 256. ga je napao i razorio sasanidski kralj Šapur I. Poslije toga je obnovljen, ali nikada nije vratio nekadašnji sjaj. Bio je pod vizantskom vlašću sve dok ga nisu uništili Arapi. U 10. i 11. vijeku je bio jedna od rezidencija abasidskih kalifa, ali je ponovo napušten.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije