Putovanje

Zadar, grad sa najljepšim zalaskom sunca na svijetu

Zadar, grad sa najljepšim zalaskom sunca na svijetu
Foto: N.N. | Zadar, grad sa najljepšim zalaskom sunca na svijetu
Minja Šuković

Zadar ima najljepši zalazak sunca na svijetu, ljepši čak i od onoga u Ki Vestu na Floridi, kojem se svake večeri ide pljeskati, rekao je svojevremeno slavni režiser Alfred Hičkok prilikom svoje posjete Zadru davne 1964. godine.

Veliki majstor filmske napetosti pokušao je svojim fotoaparatom iz sobe 204 hotela "Zagreb" uhvatiti ljepotu zalazećeg sunca.

Njegova posjeta gradu i njegove riječi memento su suncu koje bacajući svoje posljednje zrake nikad ne umire.

Kao golem i savršeno postavljen simbol koji uranja u more, zadarski zalazak sunca nevjerovatno je raskošan prizor koji je nadživio vrijeme.

Svjedoče o tome čuveni svjetski putnici i putopisci, dokazuju to hiljade razglednica zalazećeg sunca sa Zadarske rive. U Zadru se zaista može vidjeti i doživjeti najljepši zalazak sunca na svijetu.

Zadarska riva prekrasno je mjesto za šetnje uz more i uživanje u bujnoj vegetaciji. S Rive se pruža nezaboravan pogled na ljepote Zadarskog kanala, ostrva Ugljan i Pašman, te otvoreno more na sjeverozapadu. Ovo je mjesto spoja ljudskih ideja i vještina s energijom mora, talasa, osekom i plimom, mjesto za relaksaciju, razmišljanje i razgovor, uz neprekidan koncert mističnih tonova "orkestra prirode".

"Pozdrav Suncu"

Istovremeno s najljepšim zalaskom sunca na svijetu uključuju se i rasvjetni elementi ugrađeni u krugu, te po posebno programiranom scenariju proizvode prekrasnu, izuzetno upečatljivu svjetlosnu igru u ritmu talasa i zvuka morskih orgulja, "Pozdrav Suncu".

Upravo ova instalacija se nalazi na najzapadnijoj tački zadarskog poluostrva, s kojeg puca prekrasan pogled na Zadarski kanal, ostrva, te čarobno podizanje i spuštanje ovog nebeskog tijela na horizontu.

"Pozdrav Suncu" sastoji se od tri stotine višeslojnih staklenih ploča postavljenih u istom nivou s kamenim popločenjem rive u obliku kruga. Ispod staklenih provodnih ploča nalaze se fotonaponski solarni moduli preko kojih se ostvaruje simbolična komunikacija s prirodom.

U saradnji s profesorom Maksimom Klarinom iz zadarske Pomorske škole, u prsten oko "Pozdrava Suncu" upisani su zadarski sveci, svi oni koji su titulari današnjih, ali i nekadašnjih crkava na poluostrvu. Uz svako od njihovih imena i praznika na koji se slave upisana je i deklinacija te visina Sunca i trajanje njegove svjetlosti na taj praznik.

"Morske orgulje"

Moderna ikona Zadra su i "Morske orgulje", jedinstveno arhitektonsko čudo izgrađeno u podmorskom dijelu gradske rive. Tu morski talasi strujanjem i prolaskom kroz muzičke cijevi postavljene pod morem stvaraju nevjerovatan zvuk, takozvanu morsku muziku, koja ispunjava široki prostor šetnice uz more. S obzirom na beskonačan broj kombinacija plime, oseke, veličine, snage i smjera talasa, orgulje proizvode fantastičnu kombinaciju tonova i zapravo more svira svoju melodiju.

Nije tajna da Zadar svakako spada među poznatije i ljepše gradove na jadranskoj obali. Grad je to s bogatom istorijom i kulturnom baštinom, koji će vam svakom posjetom ponuditi nešto originalno i posve novo. Smješten je u samom srcu Jadrana, te je lako dostupna destinacija kopnom, morem i vazduhom.

Hiljadama godina stara istorija utkana u njegovim ulicama i uticaj različitih naroda ostavili su bogat trag koji svakodnevno privlači sve veći broj ljudi. Posebnost grada leži u njegovoj jezgri, čiji je veliki dio oslobođen vozila kako bi pješaci mogli nesmetano da uživaju u razgledavanju.

Stara luka Foša

Na samom ulazu u srce grada nalazi se Foša. Slikovita luka poslužila je mnogim slikarima kao inspiracija, a ono što je dodatno čini interesantnom su Kopnena vrata, ujedno i glavni ulaz u grad. Kopnena vrata ukrašena su raznim prizorima, a najzanimljiviji je od njih lik svetog Krševana na konju, zaštitnika grada Zadra, te veliki monumentalni lav.

Trg pet bunara

Nakon prolaska kroz Kopnena vrata nikako ne smijete propustiti Trg pet bunara, koji je povezan s Perivojem kraljice Jelene. Pet bunara koji krase ovaj trg izgrađeno je u slučaju dugotrajne opsade grada, za vrijeme opasnosti od turskih napada. S ovog trga se može direktno ući u Gradski perivoj, danas poznat kao Perivoj kraljice Jelene. Predivno je mjesto za odmor i šetnju među velikim krošnjama drveća, koje cijeli dan pružaju hladovinu znatiželjnim posjetiocima. Unutar ovog perivoja smješten je "Lounge&Bar", koji je otvoren cijele godine, a posebno je aktuelan ljeti kada se tu održavaju razna događanja i koncerti.

Zadarski most

Mostovi nisu samo hrpe betona i željeza koje služe za ukras. Upravo o tome svjedoči i Zadarski most. Glavna je poveznica poluostrva sa sjevernim dijelom grada, a na svojim leđima još hrabro nosi hiljade užurbanih nogu koje preko njega prelaze svakog dana.

Kalelarga

Iako i dalje službeno nosi naziv Široka ulica (Calle Larga), većina najpoznatiju zadarsku šetnicu zna pod imenom Kalelarga. Opjevana je kao rijetko koja ulica u Hrvatskoj, a može se pohvaliti i vlastitom himnom, pjesmom čuvenog pjevača zadarskih korijena Tomislava Ivčića, koja nosi naziv upravo po ovoj šetnici. Kalelarga je za stanovnike Zadra više od glavne ulice i šetnice. Ona predstavlja simbol grada i mjesto druženja i zabave. Legenda kaže da je upravo Kalelarga "kriva" za neke od najljepših ljubavnih početaka i najtužnijih završetaka mnogih generacija.

Crkva svetog Donata

Pri samom kraju Kalelarge nalazi se stari rimski forum, koji je i danas poprilično očuvan. Forum je glavni trg nekadašnjeg rimskog naselja Iadere, na kojem su se odvijala sva najvažnija događanja onog doba. Na njemu se s ponosom izdiže crkva svetog Donata, koja ime nosi po biskupu koji ju je izgradio. Tu se nalazi i Nadbiskupska palača, a obuhvata i prostrani pločnik. Zadarski Forum je širok 45 metara i dugačak 90 metara, a smatra se jednim od najvećih na Jadranu. Crkva svetog Donata ujedno je i najpoznatija građevina u Hrvatskoj, koja datira još iz 9. vijeka. Odmah do crkve smješten je zvonik svete Stošije, koji onima koji su malo više radoznali omogućuje upoznavanje grada s visine od 62 metra. Zvonik je u sezoni za posjetioce otvoren svakim danom.

Zadarski arhipelag i plaže

Ostrva unutar zadarskog arhipelaga još su jedna prednost ponude grada i okoline. Dobra trajektna i katamaranska povezanost grada i ostrva tome ide u prilog, a svaki od njih je poseban na svoj način. Na većim ostrvima poput Ugljana možete uživati u raznim turističkim sadržajima, dok na onim manjim možete priuštiti život Robinzona i tako pobjeći od svakodnevice.

Osim svega spomenutog, svako ko posjeti ovaj grad ne smije zaobići ni veliki broj plaža, kao ni kristalno čisto i toplo more. Takođe, rijetko se u bilo kojem gradu možete okupati u samom centru, ali to nije slučaj sa Zadrom. Tome svjedoči manifestacija "Milenijski skok", koja se održava svake godine u julu, a tom prilikom hiljade kupača istovremeno skaču u more sa Zadarske rive.

Barkajoli

Venecija ima gondolijere, a Zadar barkajole. Takozvani vozači zadarskog taksija na vodi zaštitni su znak Zadra od 14. vijeka. U srednjem vijeku zadarska je komuna davala nekim građanima određenu naknadu da svojim barkama na jedra prevoze ljude ili teret u gradskoj luci. Ovaj se posao prenosi s koljena na koljeno, a barkajoli i danas služe svojim sugrađanima i gostima, te voze s jednog na drugi kraj luke bez obzira na vremenske uslove.

Prva operacija uz etersku narkozu

Vilijam Tomas Grin Morton u Massachusetts General Hospital u Bostonu prvi je javno demonstrirao upotrebu etera za narkozu 16. oktobra 1846.

Samo pet mjeseci nakon tog svjetskog događaja, a dva do tri mjeseca nakon Londona, Pariza i Beča, u Zadru su hirurzi Cezar Pelegrini-Danieli, Jerolim Definis i Toma Fumegalo, uz pomoć Ivana Betinija, 13. marta 1847. obavili prvu operaciju u eterskoj narkozi jedne osamdesetogodišnjakinje. Dva mjeseca kasnije na red je došao Dubrovnik, tri mjeseca kasnije Split, a pet mjeseci kasnije i Sisak.

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije