BERLIN - U svijetu postoji oko 15 miliona članova globalne baze podataka o donatorima matičnih ćelija, od toga četiri miliona u Njemačkoj, a svi članovi spremni su da doniraju matične ćelije.
Donatori su registrovani u nekoliko regionalnih baza i u centralnoj bazi u Ulmu. Fabijan Šerle, koji ima 26 godina, kaže da je bila uzbudljiva činjenica da su se njegove matične ćelije podudarale sa nepoznatim pacijentom iz inostranstva koji je patio od leukemije, odnosno, raka krvi.
Transplantacija matičnih ćelija nudila je tom pacijentu mogućnost oporavka. Većina tih ćelija nalazi se u koštanoj srži. Međutim, one mogu da pomognu pacijentima samo ako se njihov tip poklapa sa donatorom.
Znači, mogućnost da se pomogne pacijentu oboljelom od leukemije ne zavisi od podudarnosti krvnih grupa nego od karakteristika tkiva. Kod brata i sestre oboljelih ova mogućnost iznosi oko 25 odsto. Kod ljudi koji nisu u rodbinskoj vezi takva vrsta kompatibilnosti ravna je šestici na lotu.
Fabijanu su ove činjenice veoma dobro poznate zato što je on godinama radio na Univerzitetskoj klinici u Diseldorfu i na taj način stipendirao svoje studiranje.
Jedna od njegovih dužnosti bila je da kontaktira potencijalne donatore čije su karakteristike tkiva odgovarale pacijentima koji boluju od leukemije. Spajanje donatora i pacijenata za je njega bila rutina. Međutim, kratko nakon što je prestao da radi u bolnici pozvali su ga telefonom i rekli da je on potencijalni donator za nepoznatog pacijenta iz Italije.
"Zaista sam mislio da se moj kolega šali jer je on imao običaj da to radi. Zato sam u sistemu provjerio da li je to istina i nakon toga se podrazumjevalo da ću to da uradim. Istog dana sam otišao da dam krv za detaljnu analizu" - kaže Fabijan, a prenosi "Dojče vele".
Fabijan se sa 19 godina registrovao u banci podataka. Za to je neophodno davanje krvi kako bi se utvrdila karakteristika tkiva. Ovi medicinski podaci se prosljeđuju nacionalnim i međunarodnim centrima za transplantaciju koji su umreženi na globalnom nivou.
Donatori su anonimni, najviše što mogu da saznaju je podatak u koju zemlju su transportovane njihove matične ćelije. Doktor Džon Fišer, direktor Centralne banke za koštanu srž u Diseldorfu kaže da donatori ne mogu da saznaju ko je dobio njihovu donaciju.
Donator može da sazna samo u koju zemlju su poslate njegove matične ćelije, ali ne i ko dobija, rekao je Džon Fišer.
"Bitan je isključivo tretman bolesnika, druga šansa koja im se pruža, nezavisno od boje kože, nacionalnosti ili vjeroispovesti. Na taj način zaštićeno je funkcionisanje celog sistema na međunarodnom nivou. Zbog toga je na samom početku sve anonimno" - ističe on.
Fabijan je znao kako izgleda medicinski zahvat koji mu predstoji. Plašio se samo mogućnosti da zbog iznenadne bolesti ne bude prinuđen da odustane u posljednjem trenutku. Upravo zbog toga propustio je rođendansku proslavu svoje sestre, jer je u krugu njegovih prijatelja vladao virus gripa.
"Znao sam da ako dobijem grip u pogrešnom trenutku neću moći da budem donator, a radilo se o ljudskom životu. To je velika odgovornost kakvu rijetko u životu imate" - ističe on.
Donacijom matičnih ćelija, oboljeli pacijent dobija šansu za novi život preko novog imunog sistema, kaže doktor Fišer. "Razvijeni imuni sistem donatora prepoznaje maligne ćelije leukemije i ubija ih. Upravo zato se ne mogu uzeti matične ćelije od brata blizanca oboljelog jer on ima identičan imuni sistem" - dodaje Fišer.
Nekoliko mjeseci nakon doniranja matičnih ćelija Fabijan je primio vijest formulisanu suvim medicinskim jezikom: "Pacijent je dobro podnio transplantaciju i može da pobijedi rak".
Lično upoznavanje pacijenata i donatora moguće je tek nakon dvije godine od donacije. U Italiji, Njemačkoj i drugim evropskim državama prije toga vladaju pravila anonimnih davalaca.
Takva pravila su uvedena zbog činjenice da se tek nakon dvije godine može stabilizovati stanje pacijenta. Druge države, Kina na primjer, zabranjuju bilo kakav kontakt pacijenta i donatora.