Zdravlje

Bijeli zubi i pušenje – ima li kompromisa?

Bijeli zubi i pušenje – ima li kompromisa?
Foto: N.N. | Bijeli zubi i pušenje – ima li kompromisa?

​Holivudski osmijeh odavno nije samo prolazni trend i stvar luksuza, već rezultat adekvatne osnovne higijene, izbjegavanja štetnih navika i dio brige o općem ličnom zdravlju.

Holivudski osmijeh odavno nije samo prolazni trend i stvar luksuza, već rezultat adekvatne osnovne higijene, izbjegavanja štetnih navika i dio brige o općem ličnom zdravlju.

Prema neslužbenim procjenama, u našoj zemlji oko 40 odsto odrasle populacije puši, te se postavlja pitanje kako je moguće imati naciju sa zdravim zubima i lijepim osmjehom i toliko visok procenat pušača? Odgovor na to pitanje, kao i na to da li je prestanak pušenja jedino rješenje i postoje li manje štetne alternative klasičnim cigaretama, dala je doktorka Ivana Eskić, specijalista oralne hirurgije i konsultant kompanije Philip Morris u Srbiji, na ovogodišnjoj konferenciji “Sve boje stomatologije”, koju je organiziralo Udruženje stomatologa Republike Srpske, u Banjaluci, 14. decembra.

NN: Kakva je situacija što se tiče pušenja u naše dvije zemlje, i da li vidite, u svojoj praksi, da to ima uticaja na oralno zdravlje vaših pacijenata?

Kada pogledate pušačku mapu svijeta, vidjet ćete da ovaj region nalazi u „crvenoj zoni“, a broj pušača ne da se ne smanjuje, već iz godine u godinu raste, a sa njim raste i broj neželjenih posljedica duhanskog dima na zdravlje i estetiku. Sagorijevanjem duhana klasične cigarete oslobađa se duhanski dim sa oko sedam hiljada poznatih štetnih supstanci, među kojima je 70 dokazano kancerogeno. Njegov uticaj na oralno zdravlje zavisi od različitih faktora, među koji su najvažniji: dužina pušačkog staža, broj cigareta popušenih na dan, učestalost pušenja duvana i otpornost organizma. U ustima dugogodišnjih pušača mogu se primetiti različite promene, od onih estetski neprihvatljivih, do promena koje ugrožavaju zdravlje pušača. Estetske promene su najčešće i čak ni one nisu potpuno bezazlene. Najuočljivije su pušačke pigmentacije koje nastaju taloženjem čvrste komponente duhanskog dima, katrana, na površini zuba čineći je ljepljivijom i pogodnijom za akumulaciju dentalnog plaka, što otežava oralnu higijenu, uzrokuje pojavu karijesa i upale desni, otežava terapiju i održavanje postignutih rezultata.

NN: Ali svakako da redovna higijena osnovnim i pomoćnim sredstvima pomaže u održavanju zdravih i bijelih zuba, kao i profesionalno izbjeljivanje zuba. Zar to ne donosi dugotrajne rezultate?

Ako se sredstva za održavanje higijene pravilno i redovno upotrebljavaju – svakako. No pušači moraju znati da dokle god je duhanski dim, kao opasnost za nastanak neželjenih estetskih promena, prisutan u ustima pušača, poliranje i izbjeljivanje zuba, za nas stomatologe biće “Sizifov” posao. Nije moguće garantovati i održati postignute rezultate, jer će se sa prvom zapaljenom cigaretom nakon ovih tretmana taloženje katrana i rastvorljivih pigmenata duvanskog dima nastaviti.

NN: Koje je onda rješenje, je li to potpuni prestanak pušenja?

U svojoj dugogodišnjoj praksi još nisam srela pacijenta koji je zbog upozoravajućih slika na paklici cigarete prestao pušiti, i zato je pušačima koji teže tom čuvenom “holivudskom osmjehu” bitno ukazati šta duhanski dim radi po zdravlje i ljepotu njihovih zuba. Prestanak pušenja je sasvim sigurno najbolje rješenje u održanju zdravlja i ljepote zuba, ali mnogi stomatolozi, uključujući tu i mene, su se uvjerili da to kod velikog broja pacijenata nije opcija. Zato smatram da svi pacijenti moraju znati da postoje alternative koje dokazano utiču na poboljšavanje oralnog zdravlja pušača, kao što je IQOS kompanije Philip Morris.

NN: Koliko inovacije poput IQOS-a utiču na zdravlje pušača, okolinu, javno zdravlje uopće?

Kod pacijenata koji nisu uspjeli da se odreknu duhana i koji su prešli na manje štetnu bezdimnu alteranativu, rezultati su očigledniji i stabilniji. Uređaji za konzumiranje bezdimnih, nesagorijevajućih duhanskih proizvoda, kao što je IQOS, ne sagorijevaju, već zagrijavaju duhan i pri tom umjesto štetnog duvanskog dima, proizvode aerosol, glicerol i nikotin. Odsustvo od oko 95 odsto štetnih sastojaka duhanskog dima, očigledan je i očekivajuči benefit po zdravlje i ljepotu usta i zuba. U aerosolu ne postoje kancerogene ljepljive čestice katrana, niti rastvorljivi pigmenti kao u duhanskom dimu.

NN: Kakva treba biti uloga stomatologa, da li ste vi tu samo za izbjeljivanje i popravak zuba?

Uloga nas kao stomatologa ne treba da bude samo reaktivna, da rješavamo probleme pacijenata kada nastanu, već i proaktivna – da zarad općeg zdravlja budemo jedni od najvećih zagovornika prestanka pušenja. Moramo svoje pacijente redovno upozoravati na štetu koju duhanski dim nanosi zdravlju i izgledu njihovih zuba i savhetovati ih da, ako ne mogu prestati pušiti, pokušaju preći na manje štetne alternative. Jedno je sigurno: zdravlje usta i zuba je bez obzira na trendove imperativ. Izuzećem duhanskog dima i šanse za „holivudski osmijeh“ i mnogo rijeđe odlaske na procedure poliranja i izbjeljivanja su neuporedivo veće.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije