BEOGRAD - U Srbiji nije dozvoljeno korišćenje botoksa u estetskoj hirurgiji, a jedino je dozvoljena upotreba lijeka "disport" za tretiranje pojedinih oboljenja, ali ne i za uljepšavanje, izjavili su predstavnici Ministarstva zdravlja i Agencije za lijekove i medicinska sredstava.
Stručnjaci iz oblasti estetske hirurgije, međutim, smatraju da je logično da se botoks, kao svuda u svijetu, koristi i za uljepšavanje.
Portparol Agencije za lijekove i medicinska sredstva Srbije (ALIMS) Aleksandar Tucović izjavio je da je u Srbiji botoks registrovan samo kao lijek "disport" i da se može koristiti samo kao i drugi lijekovi za odobrene indikacije, a da se u estetskoj hirurgiji ne smije koristiti.
"Botoks nije odobren za primjenu u estetskoj hirurgiji, kao i za druge indikacije koje nisu odobrene, i mogu ga davati samo ljekari koji su prošli adekvatnu obuku", kazao je Tucović.
Kako je naveo, "disport" se koristi u terapiji različitih stanja zgrčenosti mišića očnog kapka, dijela lica ili vratnih mišića, kao i posljedica moždanog udara, dječije paralize...
Takođe se koristi i za otklanjanje simptoma prekomjernog znojenja u predjelu pazušnih jama i u terapiji simptoma zgrčenosti ruke kod odraslih nakon moždanog udara, zajedno sa fizioterapijom.
Lijek se upotrebljava i u terapiji zgrčenosti stopala kod dječije paralize, zatim spazma očnog kapka, djela lica ili vratnih mišića.
Zdravstvena inspekcija Ministarstva zdravlja je nadležna da provjeri da li se botoks koristi u zdravstvenim ustanovama u okviru indikacija za koje je registrovan, podsjećaju u resornom ministarstvu i dodaju da će, ukoliko se utvrdi da se botoks koristi van indikacija, biti zabranjena njegova upotreba u toj ustanovi.
Ukoliko neka zdravstvena ustanova želi da koristi ovu supstancu van područja njene indikacije dužna je da se obrati Komisiji za procjenu zdravstvenih tehnologija Ministarstva zdravlja.
Ukoliko se utvrdi da je botoks primjenjivan van područja propisane indikacije Zdravstvena inspekcija Ministarstva zdravlja podnosi prekršajnu prijavu i zabranjuje se dalja upotreba botoksa u toj ustanovi, a ukoliko se utvrdi da je takva primjena dovela do narušavanja zdravlja pacijenta podnosi se krivična prijava.
Specijalista opšte hirurgije iz Specijalne bolnice za plastičnu, rekonstruktivnu i estetsku hirurgiju dr Milan Colić izjavio je da je Srbija vjerovatno jedina zemlja na svijetu kojoj se botoks ne koristi u estetske svrhe.
Botoks u SAD od novembra 1997. do decembra 2006. godine izazvao 16 smrtnih slučajeva, među kojima četvoro djece
"Neverovatno je da smo možda jedina zemlja gde se ne upotrebljava botoks ili gde posle višegodišnje primene ne smete da ga primenjujete u estetetske svrhe", kazao je Colić dodajući da se u drugim zemljama, osim tretiranja nekih neuroloških oboljenja, on koristi i u estetske svrhe i da ga je zapravo "proslavila estetska hirurgija".
U toj specijalnoj bolnici botoks se, kako kaže, ne koristi u estetske svrhe već se može koristiti za liječenje nekih problematičnih stanja, kao na primjer pojačanog znojenja čela, dlanova i pazušnih jama, a da jedna od reakcija na to može biti zatezanje bora.
Mnogi svjetski stručnjaci upozoravaju, međutim, da je peglanje bora u estetskoj hirurgiji bezopasno ukoliko se koristi u dozvoljenim granicama.
Ono što, međutim, mnogi koji žele da dobiju taj "eliksir mladosti" i izgledaju mlađe ne znaju je da taj postupak može biti i opasan ukoliko se ne koristi u dozvoljenim granicama.
Američka Uprava za kontrolu prehrambenih i farmaceutskih proizvoda (FDA) upozorila je svojevremeno na opasnost od korišćenja botulina, navodeći da pacijenti i ljekari moraju da znaju za eventualne opasnosti i da reaguju čim se pojave prvi neželjeni efekti.
Neke procjene pokazuju da je botoks u SAD od novembra 1997. do decembra 2006. godine izazvao 16 smrtnih slučajeva, među kojima četvoro djece, a 87 osoba je moralo da bude hospitalizovano.
Tretman podrazumijeva ubrizgavanje toksina botulina u kožu u estetsko-kozmetičke svrhe da bi se spriječilo pomjeranje određenih mišića.
Botoks se, osim na čelu, najčešće ubrizgava na uglovima i dijelu između očiju kako bi "ispeglao" nastale bore.
Jedan od velikih "zavisnika" od botoksa je i poznata australijska glumica Nikol Kidman, koja je svojevremeno priznala da je njen upadljivo zaleđen osmijeh na licu posljedica ubrizgavanja botoksa.
Pomama za botoksiranjem u cilju uljepšavanja primjećena je prethodnih godina u mnogim zemljama, a posebno u Americi. Koristio se i u Srbiji, ali rijetko ko želi da prizna da se podvrgao ovoj intervenciji.