Maltodekstrin se nalazi u brojnim prerađenim namirnicama, od sosova i instant pudinga do grickalica i sportskih napitaka, pa ste njegovo ime vjerovatno već primijetili na deklaracijama proizvoda.
Riječ je o ugljenom hidratu koji se proizvodi iz skroba, najčešće kukuruznog, krompirovog, pšeničnog ili skroba tapioke. U prehrambenoj industriji koristi se zbog svojih tehnoloških svojstava, između ostalog za poboljšanje teksture, povećavanje gustine i kao nosač drugih sastojaka.
Maltodekstrin se brzo vari i apsorbuje, zbog čega može brzo povećati nivo glukoze u krvi. Upravo zbog toga osobe koje imaju dijabetes ili moraju pažljivo kontrolisati šećer u krvi treba da obrate pažnju na količinu koju unose.
Za šta se koristi maltodekstrin?
Maltodekstrin ima široku primjenu u prehrambenoj industriji.
Može se koristiti za poboljšanje teksture pekarskih proizvoda, sosova, instant pudinga, preliva za salate i drugih prerađenih namirnica. Može se naći i u sladoledu, žitaricama, grickalicama i sportskim napicima.
Za razliku od običnog šećera, nije izrazito sladak, pa proizvođačima omogućava da povećaju količinu ugljenih hidrata ili promijene teksturu proizvoda bez velikog povećanja slatkoće.
U sportskim proizvodima koristi se kao izvor brzo dostupnih ugljenih hidrata. Sportisti ga ponekad koriste tokom ili poslije intenzivnog fizičkog napora kako bi nadoknadili potrošene ugljene hidrate.
Kako utiče na šećer u krvi?
Maltodekstrin se sastoji od lanaca molekula glukoze i organizam ga relativno brzo razgrađuje.
Zbog toga nakon konzumiranja može brzo povećati nivo šećera u krvi.
To ne znači da je maltodekstrin sam po sebi opasan za zdrave ljude, ali je količina važna, kao i ukupni sastav hrane u kojoj se nalazi.
Poseban oprez potreban je kod osoba koje imaju dijabetes ili druga stanja zbog kojih kontrolišu unos ugljenih hidrata i nivo glukoze u krvi.
Da li je bezbjedan?
Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) maltodekstrin navodi među sastojcima čija je upotreba u hrani afirmisana kao GRAS, odnosno generalno prepoznata kao bezbjedna pod propisanim uslovima upotrebe.
Važna je i jedna terminološka razlika. Iako se maltodekstrin često u svakodnevnom govoru naziva aditivom, u Evropskoj uniji maltodekstrini se smatraju sastojcima hrane i nisu obuhvaćeni propisima EU o prehrambenim aditivima.
To, međutim, ne znači da će svakome odgovarati u svakoj količini.
Kod nekih ljudi veće količine mogu biti povezane s probavnim tegobama, poput nadutosti, gasova ili dijareje.
Šta je s crijevima i Kronovom bolešću?
Pojedina laboratorijska i eksperimentalna istraživanja otvorila su pitanje mogućeg uticaja maltodekstrina na crijevnu mikrobiotu i interakciju određenih bakterija s crijevnom sluznicom.
Takvi nalazi izazvali su interesovanje zbog moguće veze s upalnim bolestima crijeva, uključujući Kronovu bolest.
Međutim, postojeći podaci nisu dovoljni da bi se zaključilo da konzumiranje maltodekstrina kod ljudi izaziva Kronovu bolest ili da samo po sebi povećava rizik od njenog razvoja.
Zato tvrdnje da maltodekstrin "izaziva" ili dokazano povećava rizik od Kronove bolesti idu dalje od onoga što trenutni dokazi mogu potvrditi.
Treba li ga izbjegavati?
Za većinu zdravih ljudi nema razloga da potpuno izbjegavaju maltodekstrin samo zato što se nalazi na deklaraciji proizvoda.
Mnogo je važnije obratiti pažnju na cijeli nutritivni sastav proizvoda - količinu šećera i drugih ugljenih hidrata, masti, soli, vlakana i ukupnu energetsku vrijednost.
Ako maltodekstrin koristite kao dodatak ishrani u većim količinama, naročito zbog sporta, ili imate dijabetes i druge poremećaje regulacije šećera u krvi, individualni unos ima više značaja nego povremena mala količina u prerađenoj hrani.
Za zgušnjavanje hrane u domaćinstvu, ako želite zamjenu, mogu se koristiti kukuruzni skrob, skrob tapioke ili pektin, zavisno od jela koje pripremate.
Napomena: Tekst je informativnog karaktera i nije zamjena za stručni medicinski savjet. Osobe s dijabetesom ili drugim zdravstvenim stanjima o ishrani treba da se posavjetuju sa svojim ljekarom ili nutricionistom.