KANBERA - Malo je vjerovatno da će djeca koja kasno progovore imati neke emocionalne probleme ili probleme ponašanja u starijem uzrastu, poručuju stručnjaci s Univerziteta Zapadne Australije.
Prateći do 17. godine grupu mališana koji su kasno progovorili ili su u ranom uzrastu baratali smanjenim fondom riječi, oni su utvrdili da ta djeca nisu ništa povučeniji, depresivnija ili agresivnija od vršnjaka koji su progovorili na vreme, izveštava Rojters.
Sve dok se u ostalim oblastima normalno razvijaju, pristup "sačekati i vidjeti" izgleda da je najbolji kad djeca imaju problem kasnijeg progovaranja, poručili su dr Endru Vajthaus i njegove kolege s australijskog univerziteta.
Problem kasnijeg progovaranja ima između sedam i 18 odsto djece uzrasta od dvije godine, ali se obično sav zaostatak nadoknadi do školskog uzrasta.
Na početku istraživanja, oko 13 odsto djece koja su kasno progovorila su, sudeći prema upitniku koji su popunili njihovi roditelji, imali svojevrsne psihološke probleme. Bili su, na primjer, stidljivi, tužni ili nedovoljno aktivni. Takvih je među decom iz kontrolne grupe, koja su progovorila na vrijeme, bilo samo osam odsto.
Ova razlika je, međutim, neutralisana već do pete godine što, prema Vajthausu i njegovim kolegama, ukazuje da su početni problemi ponašanja kod djece koja kasno progovaraju vjerovatno samo posljedica frustracije što ne mogu efikasno da komuniciraju s drugima, a ne nekog poremećaja.
Ipak, važno je da se roditelji obrate stručnjacima ukoliko se do pete godine ne nadoknadi zaostatak u govoru djeteta jer jezički problem može da bude posljedica nekih poremećaja mentalnog zdravlja, napominje australijski tim.