Doina Bologa, predstavnica Populacionog fonda UN-a (UNFPA) u BiH, istakla je da je u BiH veoma nizak nivo korištenja savremenih kontraceptivnih sredstava, a da u isto vrijeme svijet mora da shvati da je planiranje porodice jedna značajna, pravilna investicija.
Ona je povodom Svjetskog dana kontracepcije, koji se obilježava 26. septembra, u intervjuu za "Nezavisne" ispričala da je jedan od planova UNFPA da porodičnog zdravstvenog radnika obuči vještinama kako bi porodici ponudio usluge kvalitetnog porodičnog planiranja. Istakla je i da su savremena kontracepcija i savjetovanje integralne komponente koncepta planiranja porodice.
NN: Kolika je upotreba modernih kontraceptivnih sredstava u BiH danas i na koji način UNFPA djeluje na povećanju nivoa njihove upotrebe?
BOLOGA: U BiH je primjetan nizak nivo korištenja savremenih kontraceptivnih sredstava u poređenju sa drugim zemljama, kako regiona, tako i svijeta. Procenat korištenja savremene kontracepcije u BiH iznosi 12 odsto, a kombinovane savremene i tradicionalne metode kontracepcije koristi svega 34 odsto žena u BiH. UNFPA BiH ima programe koji bi mogli pomoći pri planiranju porodice, ali i pomoći da se obezbijedi podrška integrisanom seksualnom i reproduktivnom zdravlju, posebno u romskim i drugim ranjivim zajednicama. Konkretno, UNFPA BiH podržava razvoj porodičnog planiranja, kao i razvoj profesionalnih porodičnih ljekara. Naime, ovaj plan ima namjeru da porodičnog zdravstvenog radnika obuči vještinama kako bi porodici ponudio usluge kvalitetnog porodičnog planiranja, posebno kada je riječ o savjetovalištu za porodično planiranje. Prvi korak će biti obuka predavača koja se očekuje krajem novembra ove godine, a zatim i početak obuke u 2016. godini. Plan je da se integriše znanje u nastavne planove Medicinskog fakulteta. Kao agencija podržaćemo politiku Federalnog ministarstva zdravstva, kada je riječ o razvoju i implementaciji seksualne i reproduktivne zdravstvene politike u BiH, uključujući aktivnosti vezane za porodično planiranje. Kontracepcija nije razlog za smanjenje plodnosti. U slučaju neželjene trudnoće žene pribjegavaju abortusu, koji može imati trajne posljedice na njihovu plodnost. Zemlje jugoistočne Evrope imaju najveću učestalost abortusa u svijetu.
NN: Činjenica je da je BiH po ovom pitanju još među zemljama u razvoju. Koliko rješavanje ovog važnog pitanja utiče i na planiranje porodice?
BOLOGA: Savremena kontracepcija, kao i savjetovanje, uključujući dostupnost i pristupačnost metoda kontrole rađanja su integralne komponente koncepta planiranja porodice. Koncept planiranja porodice je jedan od najvećih razvojnih i zdravstvenih uspjeha druge polovine 20. vijeka. Do sada je spasio živote miliona žena i djece. Sve žene, parovi i adolescenti imaju pravo da dobiju informaciju i sredstva na osnovu kojih će odlučiti da li će imati djece, kada i koliko će ih imati. Planiranje porodice pomaže pojedincima i parovima da izbjegnu neželjene trudnoće te da odluče o tajmingu rođenja i broja djece. Svijet mora da shvati da je planiranje porodice jedna značajna, pravilna investicija. Ne samo da planiranje porodice poboljšava zdravlje i spasava živote, već predstavlja uštedu za zdravstvene sisteme, kao i ekonomiju generalno.
NN: Problem sa kojim se naša država suočava jesu i maloljetničke trudnoće. Nažalost, tinejdžeri i jesu po ovom pitanju najugroženija grupa, ali i populacija koja najmanje zna o kontracepciji. Koliko o tome uče u školi i ko treba da bude odgovoran za ono što maloljetnici znaju o seksualnom reproduktivnom zdravlju?
BOLOGA: Brojne studije su pokazale da obrazovanje o reproduktivnom zdravlju promoviše odgovoran pristup i ponašanje. Ove studije pokazuju da ako adolescentu pružite pravu informaciju i uslugu o reproduktivnom i seksualnom zdravlju, to će ih osposobiti da se bolje odupru pritisku svojih vršnjaka te da odlože početak seksualne aktivnosti, a samo odlaganje znači i daleko manje partnera. Kad se ovako obrazovani mladi ljudi upuštaju u seksualne odnose, onda je daleko vjerovatnije da će se svjesno zaštititi od trudnoće i polno prenosivih bolesti i infekcija, uključujući i HIV. Prema istraživanju UNAIDS-a iz maja 2006. godine, obrazovanje i informisanje o seksualnom i reproduktivnom zdravlju je odložilo stupanje mladih u seksualne odnose, povećalo stepen korištenja kondoma i istovremeno smanjilo prenos HIV-a među mlađim populacijama.
NN: Koliki su kapaciteti i vještine zdravstvenih radnika u BiH za pružanje kvalitetnih usluga u planiranju porodice?
BOLOGA: Kao prvo željela bih da istaknem da planiranje porodice treba da bude u samoj suštini primarne zdravstvene zaštite, zajedno s ostalim bitnim seksualnim i reproduktivnim zdravstvenim pitanjima. Ova vrsta usluge trebalo bi da bude dostupna širokom broju korisnika, a to se najbolje postiže kroz primarnu zdravstvenu zaštitu jer ona pokriva najširi sloj stanovništva. Upravo zato UNFPA stavlja naglasak na jačanje sistema primarne zdravstvene zaštite. Tokom 2013. godine UNFPA je sprovela analizu stanja u BiH. Ova procjena je pokazala da porodični ljekari mogu iskoristiti jačanje svojih kliničkih vještina za pružanje kvalitetnih usluga savjetovanja i upravo zato je bio dogovor da se radi na osposobljavanju porodičnih ljekara u vezi s ovim pitanjem. Procjena stanja je pokazala da planiranje porodice stoji veoma nisko na listi prioriteta u sistemu zdravstvene zaštite i neophodno je daleko snažnije zalaganje kako bi se shvatila njegova važnost.