Direktni troškovi za liječenje 51.100 pacijenata oboljelih od dijabetesa u RS viši su od 22 miliona KM i na godišnjem nivou čine 17 odsto od ukupnog budžeta za sve lijekove. To ukazuje na važnost preventivnog ulaganja u zdravlje, koje nikada ne može biti trošak.
Upozorio je na to u intervjuu za "Nezavisne" dr Alen Šeranić, rukovodilac Odsjeka za međunarodne odnose i evropske integracije i koordinator projekta "Dijabetes mellitus 2016" pri Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS.
S njim smo razgovarali povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv dijabetesa, koje u RS za cilj ima podizanje svijesti o prevenciji, skriningu i komplikacijama koje donosi ova bolest.
NN: Koliko naše stanovništvo ima znanja o bolesti i važnosti preventivnog djelovanja?
Šeranić: Svijest stanovništva zavisi od mnogo faktora. Dijabetes je oboljenje na koje ne možete dati odgovor samo iz sektora zdravstva, već i iz drugih oblasti. Ako preporučite da je potrebno 150 minuta sedmične vježbe, ljudi će imati tu smjernicu u svijesti, ali ponekad je vrlo teško naći vremena i za to. U tom smislu, zaista bih pohvalio Politiku za unapređenje zdravlja Vlade RS do 2020. godine.
NN: Na koje konkretne preventivne mjere ste se fokusirali?
Šeranić: Jedna od takvih inicijativa je da se s Ministarstvom prosvjete i kulture RS te UNICEF-om poradi na ishrani u vrtićima. Pravimo okolinu u kojoj pojedinac može da primijeni prave mjere, a važan je i kvalitetan tretman oboljelih, jer je dijabetes povezan s nizom bolesti. Ne smijemo zaboraviti indirektne posljedice, a zatim i troškove koji se reflektuju u procesu rada, kada je oboljeli primoran da se isključi iz tog procesa, a zatim i dio porodice na koju se oslanja.
NN: Kada govorimo o prevenciji, šta je još važno s aspekta zdrave ishrane?
Šeranić: Prva stvar je dojenje, dakle, promocija dojenja i pitanja odgovora majke na to. Zatim, kroz institucije djelovanja treba stvoriti uslove za zdravu ishranu od najnižeg uzrasta do radnika, odnosno porodičnog okruženja. Međunarodna federacija za dijabetes pokazuje da je prošle godine u svijetu bilo 415 miliona odraslih osoba oboljelih od dijabetesa, a procjene su da će do 2040. godine u svijetu biti evidentirano oko 640 miliona oboljelih. Na jednog oboljelog dolazi po jedan neotkriveni slučaj dijabetesa, zbog čega su procjene da je u RS oko 100.000 oboljelih ili šest do osam odsto stanovništva, a 952 nova lica oboljela su prošle godine.
NN: Kakva je situacija sa riziko faktorima kod djece i gojaznošću?
Šeranić: Pokazatelji Instituta za javno zdravstvo RS govore o porastu broja gojazne djece, što može značiti i viši stepen rizika od obolijevanja od dijabetesa kod najmlađih. U RS imamo oko 600 korisnika inzulina do 18 godina. Međutim, dijagnostika je danas mnogo bolja, imamo uslove za rano otkrivanje, pa i prije reagujemo terapijski.
NN: Kako je moguće odgoditi komplikacije?
Šeranić: Kod oboljelih od dijabetesa može se značajno odgoditi razvoj komplikacija dijabetesa. Zato je potrebno da se i stanovništvo, kao i drugi sektori, aktivno uključe u borbu protiv ove bolesti na način da se upoznaju i praktikuju zdrav stil života, 30 minuta dnevne vježbe brzim hodom, vožnjom bicikla, plivanjem, plesom… Recimo, samo 30 minuta redovnog dnevnog pješačenja pokazalo je da se rizik od nastanka dijabetesa tip 2 može smanjiti za 35 do 40 odsto. Spriječiti dijabetes možemo preveniranjem riziko faktora, među kojima su gojaznost i prekomjerna težina, izostanak kretanja i/ili vježbi, poremećaji vrijednosti šećera u krvi, nezdrava ishrana, visok krvni pritisk i visok holesterol, postojanje dijabetesa kod bližih članova familije te postojanje dijabetesa u trudnoći.
51.100 oboljelih od dijabetesa u RS
952 nova oboljela u RS prošle godine
22 miliona KM godišnje za liječenje dijabetičara
415 miliona oboljelih odraslih bilo prošle godine u svijetu