BANJALUKA - U BiH se za deset mjeseci ove godine hranom otrovalo ukupno 1.129 ljudi, a najčešći uzroci trovanja su sama hrana, te razni toksini i bakterije u namirnicama, podaci su entitetskih zdravstvenih institucija.
Milka Mrđa, portparol Instituta za zaštitu zdravlja RS, istakla je da je prema njihovim podacima za deset mjeseci ove godine u RS zvanično prijavljeno 289 slučajeva trovanja hranom.
"Taj broj je u 2009. godini bio 284, dok je u 2008. godini bilo 285 slučajeva trovanja. Uzročnik trovanja najčešće je nepoznat, jer prođe kao blaža klinička slika i liječi se ambulantno", kazala je Mrđa.
Ona je istakla da su pacijenti uglavnom navodili da su konzumirali proizvode od jaja i mlijeka, te razne namaze, kremove i kolače.
Naglasila je da građani prilikom kupovine namirnica posebnu pažnju treba da obrate na datum proizvodnje i rok trajanja, te da proizvodi budu svježi i dovoljno termički obrađeni.
"Treba naglasiti da je i brza hrana bila uzrok trovanja u nekoliko slučajeva, te da u ovoj godini nije zabilježen nijedan slučaj trihineloze", rekla je Mrđa.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, za deset mjeseci ove godine hranom se otrovalo 840 ljudi.
Jelena Ravlija, glavni epidemiolog Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, kazala je da je većina trovanja uzrokovana hranom, ali i da su neka od njih prouzrokovali toksini, te bakterija salmonela.
"Dio trovanja uzrokovao je i parazit trihinela, koji pacijenti u organizam unesu konzumiranjem svinjskog i mesa vepra, medvjeda, jazavca i drugih divljih životinja", rekla je Ravlija.
Ona je navela da su se, prema podacima Zavoda, za deset mjeseci ove godine hranom otrovale 563 osobe, a u istom periodu prošle godine njih 460.
Prema njenim riječima, trovanje salmonelom zabilježeno je kod 275 osoba, što je za 25 zaraženih više nego u istom periodu prošle godine, a trihinelozu su imale dvije osobe.
Stručnjaci iz oblasti epidemiologije kazali su da sve životne namirnice mogu poslužiti kao put prenosa crijevnih zaraza, ali da najveći epidemiološki značaj imaju mlijeko, meso, jaja, kao i njihove prerađevine poput sira, kajmaka, maslaca, zatim mesne prerađevine, kolači, kremovi, majonez, sladoled i razne vrste poslastica.
Epidemiolozi navode da simptomi oboljenja koji nastaju nakon konzumiranja higijenski neispravnih životnih namirnica nastaju najčešće od 30 minuta do 72 sata nakon konzumiranja.