Nuklearna kardiologija omogućava da se na vrijeme otkrije poremećaj rada srca. SPEKT metodom možemo da vidimo kako je prokrvljen srčani mišić.
Pojam nuklearna kardiologija krije mnoštvo dijagnostičkih olakšica za pacijenta i za ljekara. Sve one, svode se na mogućnost da se „kvar“ na srcu otkrije prije nego što je počeo da se odražava na rad ovog vitalnog organa, to jest, dok je još u najavi.
Kako, u razgovoru za „Novosti“, kaže docent dr Branislav Baškot, ljekar koji se bavi nuklearnom kardiologijom, riječ je o dijagnostičkoj metodi, kojom se efikasno prevenira nastanak akutnog infarkta miokarda. Posljedice srčanog udara, mogu da budu fatalne, a ukoliko pacijent preživi, njegov srčani mišić, gotovo uvijek je oštećen stvaranjem ožiljka, tako da kvalitet života drastično opada.
- Ergometrijski, odnosno, fizički test opterećenja srca u dijagnostici ishemijske bolesti srca (IBS), nije ništa drugo do prva linija dijagnostičkih procedura, koja ima svoje dijagnostičke limite.
- Veliki je opseg mogućih grešaka ove procedure, u smislu lažno pozitivnog, ili lažno negativnog rezultata.
SVE ZAVISI OD NALAZA Kulprit lezija, vinovnik je budućeg neželjenog događaja na srčanom mišiću (infarkt/srčana smrt). Kad će se on desiti to nije izvjesno, ali ako se prilikom dijagnostičkog snimanja „spekt“ metodom, izdiferencira kulprit lezija, ljekar zna da je ona uvod u razvoj akutnog infarkta miokarda, da je terapija lijekovima u tabletama iscrpila svoje mogućnosti, i da je neophodna invazivna intervencija. Da li će to biti perkutana koronarna intervencija i/ili bajpas hirurška revaskularizacija, zavisiće od nalaza dobijenog na koronarografiji.
Mnogo ljudi, na osnovu takvih (lažnih) rezultata stiže na koronarografiju, kao invazivnu proceduru. A, ona, itekako ima svoju cijenu, ne samo novčanu (oko hiljadu evra), nego i onu neuporedivo „skuplju“ - zdravstvenu.
- To znači da ovom metodom (SPEKT miokarda) možemo da vidimo kako je prokrvljen srčani mišić u uslovima opterećenja. Ono može da bude fizičko, ili farmakološko. Kod velikog broja pacijenata, fizičko opterećenje, praktično je nemoguće. Među njima su, na primjer, ortopedski bolesnici, veoma gojazni, ljudi koji su preživjeli moždani udar...Sam protokol tog opterećenja, u stvari, je takav da stariji od 50 i više godina, teško mogu da ih ispoštuju.
Bilo bi neophodno da kardiolozi, između ostalog, kreiraju praktično novi protokol za pacijente starije od 50 godina.
Nuklearna kardiologija, s druge strane, zadovoljava potrebe svih generacija. Primjenjuju se jednostavni farmakološki testovi sa upotrebom lijekova - vazodilatatora, kao što su „persantin“ i „adenozin“, sa veoma slabim propratnim efektima. Pri samom kraju takvog farmakološkog opterećenja, u momentu kad se intravenozno u organizam unese farmakološka supstanca, pacijent dobije komandu da pokrene pedale ergobicikla, ali u tzv. niskom nivou fizičkog opterećenja do 50 vati.
Poslije toga se aplicira kardiospecifična supstanca koja, nošena krvlju, dolazi do živih ćelija srca i tu se „nastanjuje“. Zahvaljujući toj mogućnosti možemo da vidimo stanje „ishranjenosti“ srčanog mišića u cijelosti, da li u zoni preležanog infarkta ima uopšte „živih“ ćelija srčanog mišića. Oprema, koja se koristi za ovu vrstu dijangostike visoko je sofisticirana: gama-kamera, povezana sa pripadajućom kompjuterskom tehnologijom dozvoljava da se uradi rekonstrukcija dijagnostičke slike u presjecima kroz srčani mišić, debljine 6,2 - 6,3 milimetra po tri ose.
„SPEKT“ metoda bez greške razdvaja pacijente na dvije grupe: one kod kojih postoji sumnja na koronarnu, ishemijsku bolest srca i druge, sa očuvanom perfuzijom. Prvi se pomnije prate, odnosno traže redovnu kardiološku kontrolu, a drugi vraćaju na primarni nivo zaštite. Opsežno istraživanje sa petogodišnjim razmakom između dva snimanja stanja kod nekoliko stotina pacijenata, pokazalo je da svi pacijenti sa normalnim nalazom perfuzije u narednih pet godina mogu da budu spokojni jer ih ne očekuju nikakvi neželjeni događaji.
Zahvaljujući ovoj dijagnostičkoj proceduri, moguće je detektovati funkcionalni značaj koronarografski nađenih stenoza (suženja) krvnih sudova. Ova metoda, nepogrešivo pokazuje stanje perfuzije (prokrvljenosti) ispod sužene koronarne arterije i daje odgovor na pitanje da li postoji funkcionalni značaj tog suženja na prokrvljenost srčanog mišića. Ako ga nema, nema ni medicinskog, a kamoli ekonomskog opravdanja za hiruršku intervenciju - revaskularizaciju, budući da stanje može lekovima da se drži pod kontrolom i leči kao stabilna angina pektoris.
- „SPEKT“ metoda, dragocena je i u praćenju terapijskog efekta. Ona i preventivno, ima veliki značaj. Ukoliko je zdravlje pacijenta opterećeno porodičom anamnezom, gojaznošću, pušenjem, unosom velikih količina alkohola, povišenim krvnim pritiskom, dijabetesom ili viškom masnoća u krvi, ovaj pregled, daće precizan uvid u stanje „zdravlja“ njegovog srca - zaključuje doc. Branislav Baškot.
Manje zračenje
Skener koji pravi 64 snimka u sekundi, izuzetno je skupa „igračka“. On omogućava da se vidi koronarno stablo, ali daje virtuelnu sliku. Čovjek, zatim, gleda i sklapa slike, praveći „mozaik“, može biti i subjektivan. Postupak pripreme pacijenta za snimanje na „64-slajsnom“ skeneru, težak je i komplikovan.
Pacijentu se mora oboriti broj otkucaja srca, jer aritmija onemogućava snimanje. Poželjan je puls do 60 otkucaja u minutu. Pacijent, zatim, treba da zadrži dah i do 30-40 sekundi, što je naročito za starije ljude, često nepremostiva prepreka. Zatim, najmanji pokret kvari sliku, mora da se ponavlja, što je skupo i štetno po organizam. Zračenje koje organizam dobije snimanjem na „64-slajsnom“ skeneru, ide do čak 20 milisilverta. Snimanje „spekt“ metodom zrači četvorostruko manje.