Učestala bolešljivost kod ljudi ne mora biti rezultat nedovoljne brige o zdravlju. Kao i fizička, psihička osjetljivost najčešće je zdravstveni hendikep, koji je često urođen ili stečen u ranoj fazi života pod uticajem stresa.
Kod osjetljive osobe, nervno-hormonalni sistem je nestabilan, te reaguje burnije i na slabije nadražaje nego što je slučaj kod prosječnih ljudi. Osjetljivost centralnog nervnog sistema može se uporediti s krhkošću kostiju kod osteoporoze. U oba slučaja dolazi do pucanja već i od blagih udaraca.
Osobe koje su psihički osjetljivije obično imaju sposobnost naslućivanja problema prije nego što su oni vidljivi prosječnoj osobi. Tada u tijelu nesvjesno dolazi do promjene raspoloženja, straha, strepnje, tuge ili uznemirenosti.
Uzrok ovakvih reakcija mogu biti i stresne situacije na poslu, kao i ljubavni i drugi problemi. U nekim slučajevima takvi strahovi se pokažu neopravdani, ponekad su i iracionalni, ali previše osjetljive osobe jednostavno ne mogu sebi pomoći i postati manje osjetljive.
U takvim situacijama i najbliže osobe znaju ih osuđivati i govoriti im da pretjeruju, te davati savjete poput "ne smiješ biti toliko osjetljiv".
Međutim, kako je osjetljivost genetski predodređena ili rano definisana, to bi bilo kao da osobi koja sijedi u dvadesetim savjetujemo - "nemoj dopustiti da ti sijede izbijaju tako rano".
Ipak, to nije razlog zbog kojeg bi bolešljivije ili psihološki osjetljivije osobe trebalo da se prepuste svojim emocijama ili bolestima.
Prvi korak bi trebalo biti jačanje tijela vježbanjem, jer u zdravom tijelu je i zdrav duh. Ako treninzima ojačate svoje tijelo, tada ćete postati i psihički stabilniji, te otporniji na bolesti.
Druga stvar na koju bi trebalo da obratite pažnju je imunitet. Tu je prvenstveno važna zdrava prehrana, bogata voćem i povrćem, zatim čajevima i vitaminima.
Kako biste popravili krvnu sliku, unosite mnogo svježeg povrća i voća, kao i vitaminskih sokova. Isto tako, smanjite unošenje alkoholnih pića, pušenje i ostale poroke, jer oni narušavaju imunitet i vraćaju vas na početak.
Što se tiče hrane, preporučuje se i dosta ribe, kao i žitarica, što u prirodnom obliku, što u vidu tjestenine. Pored ishrane, tu je i briga o mentalnoj kondiciji i duhovnom zdravlju. Održavajte svoj mozak aktivnim bilo mentalnim igricama, ukrštenicama ili učenjem i čitanjem intelektualnih tekstova.