Zdravlje

Kada zdrava hrana postaje opsesija

Kada zdrava hrana postaje opsesija
Foto: I E/Unsplash | Kada zdrava hrana postaje opsesija
N.N.

Posljednjih godina zdrava hrana postala je dio trenda koji neprikosnoveno slijede mnoge poznate ličnosti, ali i "obični smrtnici".

Naravno, poželjno je da se hranimo zdravo, pogotovo sada, kada je stiglo hladno vrijeme, a pandemiji virusa korona se ne nazire kraj. Ali, kao i u svemu, i u izboru hrane trebalo bi biti umjeren i neopterećen, jer i želja za zdravim načinom života može da preraste u opsesiju.

Ortoreksija je fanatična zaokupljenost pripremom zdrave hrane, planiranjem jelovnika, redovnim vježbanjem i borbom protiv pesticida, herbicida i konzervansa u toj mjeri da se osoba ne osjeća dobro ukoliko jede nezdravu hranu.

"Normalno je i poželjno da se ljudi hrane zdravo, međutim, problem je kada kod nekih osoba to "zdravo" pređe u opsesivno razmišljanje o hrani, tačnije o zdravoj, 'čistoj' hrani", kaže za Telegraf nutricionista Marija Đurković.

Prema riječima sagovornice, ortoreksija je relativno mlad pojam, a manifestuje se u vidu biranja hrane koja se smatra zdravom, čistom, dobrom, a izbjegava se hrana koja je loša, "prljava", nekvalitetna.

"Naravno, da bismo unapredili kvalitet zdravlja i života, trebalo bi da jedemo što zdravije. Ali, ljudi nisu svesni da ih preterano razmišljanje o zdravom načinu života može dovesti do psiholoških problema u vidu stresa, griže savesti, anksioznosti i društvene izolacije", ističe nutricionista.

Ona naglašava da ukoliko primijetite da osjećate grižu savjest zbog toga što ste pojeli nešto što je manje zdravo, najbolje je da prije svega priznate sebi problem, a onda ga podijelite sa stručnim licem.

"Ako izbegavate večere sa prijateljima, kalkulišete svaki obrok, osećate grižu savesti, potražite pomoć nutricioniste i psihologa", savjetuje nutricionista Marija Đurković.

Kult zdrave ishrane posebno je opasan za tinejdžere

Nisu samo nutricionisti zabrinuti za ovaj poremećaj - on je sve češći razlog odlaska kod psihologa.

"Ortoreksija se javlja potpuno bezazleno, iz želje da se osoba uz trening što zdravije i 'čistije' hrani", kaže za Telegraf psiholog Marta Tutić.

Ortoreksija se javlja ne samo kod osoba koje su "preko noći" iz različitih razloga odlučile da promijene način ishrane, već i u tinejdžerskom periodu u kom se javljaju i drugi poremećaji ishrane - anoreksija i bulimija. 

"U tinejdžerskom periodu, potreba da budemo prihvaćeni u društvu je velika, pa se pribegava različitim dijetama i načinima ishrane. Pored toga, neke studije pokazuju da je ortoreksija prisutnija među veganima, frutarijancima i pristalicama sirovih namirnica", kaže Tutić.

Ona objašnjava da postoje određena ponašanja i navike koje odlikuju osobu koja ima ortoreksiju.

"Oni se strogo pridržavaju zdravog jelovnika, jedu manje obroke više puta dnevno, računaju energetsku vrednost svih namirnica koje unose, kao i sadržaj vitamina i minerala. Poznato je da i po nekoliko sati provode analizirajući ishranu i planirajući naredne obroke. Takođe, oni se posebno trude da budu fizički aktivni i da održe vitku figuru", navodi Tutić.

Prema njenim riječima, cilj osoba koje imaju ortoreksiju nije mršavljenje, već osjećaj da se hrane prirodnim namirnicama, kao i pretpostavka da će na taj način osigurati duži i zdraviji život.

"Savetuje se rad sa psihologom i psihoterapeutom, kako bi se došlo do uzroka problema i kako bi se sprečio dalji ulazak u opsesiju ili poremećaj ishrane. Problem nije u samoj hrani koja ima konzervanse ili je nezdrava, već je sve na mnogo dubljem nivou", zaključuje psiholog Tutić.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije