Sezonski afektivni poremećaj, koji je mnogima poznat po nazivu “praznična depresija”, dva puta češće pogađa žene.
Ovaj poremećaj spada u oblike poremećaja raspoloženja, a karakterističan je za hladne mjesece. Simptomi su slični drugim poremećajima raspoloženja: neraspoloženje, gubitak energije i umor, pojačan apetit, pospanost.
“Uzroci sezonskog afektivnog poremećaja nisu u potpunosti razjašnjeni, a smatra se da jedan od njih leži u promijeni lučenja melatonina i seratonina, odnosno hormona koji se luči tokom noći i jednog od hormona sreće”, objašnjava Ivana Mrgan, prof. psihologije i bihevioralno-kognitivna terapeutkinja iz centra “Apsiha”.
“Podaci govore da i 10 do 20 odsto ponavljanih depresivnih epizoda takođe ima sezonski karakter.”
Dr Mrgan kaže da na promjene u lučenju hormona utiču i prelazak na zimsko računanje vremena, duže noći i slabija izloženost sunčevoj svjetlosti.
Problemi s težinom
Uz navedene simptome, osoba koja pati od SAP-a često je razdražljiva i njena tjelesna težina često varira. Posljedično, dolazi do pada libida, hroničnog umora i teškoća u radu, kao i teškoća u društvenom okruženju. Ivana Mrgan vjeruje da osobe sklone depresivnom raspoloženju češće upadaju u pretprazničnu depresiju.
“U to vrijeme se posebno propagiraju sreća, izobilje, zajedništvo i hedonizam u različitim oblicima, što je u neskladu sa raspoloženjem osobe koja ima depresiju, zbog čega neke pojedince praznična atmosfera gura u bezvoljnost, izolaciju i potištenost. Često se javlja i osjećaj krivice, zato što ne mogu da učestvuju u prazničnom duhu”, kaže dr Mrgan.
U vrijeme praznika, nažalost, raste broj psihijatrijskih intervencija i samoubistava – ističe psiholog. Isto tako, osobe koje mnogo rade, ne znaju kako da raspolažu slobodnim vremenom koje imaju u vrijeme praznika i postaju nervozne i neraspoložene.
“Kod usamljenih osoba ili osoba koje su nekoga izgubile, neželjene emocije su još prisutnije jer ih praznic podsjećaju na ono što su izgubile ili nikada nisu imale. Osobe koje finansijski lošije stoje ne mogu sebi ni bližnjima priuštiti ono što bi htjele, a to budi frustraciju i tugu. Uz to, za praznike se često promjene navike spavanja i hranjenja - kraće spavamo, manje se krećemo, konzumiramo masniju hranu i više alkoholnih pića nego inače, što može negativno uticati na opšte stanje organizma. Sve navedeno, paradoksalno, zapravo doprinosi razvoju depresivnog raspoloženja”, zaključuje Ivana Mrgan.
Kako da se izborite sa sezonskom depresijom?
Osvijestite ovu fazu u promijeni raspoloženja kao normalnu i prolaznu, podelite s ukućanima i drugim bliskim osobama svoja osjećanja i dogovorite neke aktivnosti, poput šetnje i izlazaka.
Procijenite isplativost truda koji ulažete. Kako bi vam bilo bolje, možda ćete u ovom periodu morati da učinite neke stvari koje su zahtjevne ili naporne. Razmišljajte o tome kako ćete se osjećati kad se ova faza završi, kako će vam svakodnevica biti prijatnija i kvalitetnija.
Planirajte redovnu fizičku aktivnost koja ne mora biti visokog intenziteta - bitan je kontinuitet!
Poštujte vrijeme odlaska u krevet i buđenja. Izbjegavajte drijemanje preko dana, smanjite tjelesnu aktivnost i unos hrane i pića u satima prije spavanja.
Važno je da obratite pažnju na zdravu, redovnu i raznoliku ishranu bogatu mineralima, žitaricama i vitaminima, što će pozitivno uticati na osjećaj umora i spriječiti povećanje tjelesne težine.
U slučaju razdražljivosti, korisno je nakratko napustiti situaciju ili kontekst. Dajte sebi nekoliko minuta da se smirite i razmislite, prije nego što se s nekim upustite u sukob.
Povremeno se podsjetite da je ovaj period godine težak za većinu ljudi. Potrebno je da sebi odate priznanje za uloženi trud i slavite male pobjede.
(Vecernji.hr)