Hladan vazduh, naročito tokom zimskih mjeseci i fizičke aktivnosti, kod nekih ljudi može izazvati kašalj, stezanje u grudima, zviždanje pri disanju ili osjećaj nedostatka vazduha. Jedan od mogućih uzroka je bronhospazam - naglo sužavanje bronhija zbog stezanja mišića koji ih okružuju. Pritom može doći i do oticanja sluznice i pojačanog stvaranja sluzi, što dodatno otežava prolazak vazduha.
Iako se može pojaviti i kod osoba kojima nije dijagnostikovana astma, bronhospazam je naročito čest kod astmatičara jer su njihovi disajni putevi hronično upaljeni i osjetljiviji na nadražaje iz okoline, prenosi Ordinacija.hr.
Kako hladan vazduh utiče na disajne puteve
Kada udišemo hladan i suv vazduh, disajni sistem mora da ga zagrije i ovlaži prije nego što stigne do pluća. Tokom fizičke aktivnosti, kada dišemo brže i dublje, povećava se gubitak vlage sa sluznice disajnih puteva.
Zbog toga dolazi do promjena u koncentraciji rastvorenih materija u tečnosti koja prekriva disajne puteve. Te promjene mogu podstaći oslobađanje upalnih materija, poput histamina i leukotriena, koje izazivaju stezanje mišića bronhija i njihovo sužavanje.
Kod osoba s astmom takva reakcija često je izraženija. Zato i relativno blag nadražaj, poput naglog udisanja hladnog vazduha, može izazvati kašalj, zviždanje ili otežano disanje.
Hladnoća sama po sebi ne izaziva astmu, ali može pokrenuti ili pogoršati njene simptome. Rizik je veći kada se hladan vazduh kombinuje s fizičkim naporom, na primjer tokom trčanja ili brzog hodanja na otvorenom.
Zašto su zimi simptomi često izraženiji?
Osim direktnog djelovanja hladnog vazduha, tokom zime češće se javljaju respiratorne infekcije, poput prehlade i gripa, koje mogu dodatno nadražiti disajne puteve i pogoršati astmu.
Posebno su osjetljive osobe koje tokom hladnih dana vježbaju na otvorenom. Zbog povećane potrebe za kiseonikom dišu brže i često na usta, pa hladan i suv vazduh u većoj mjeri dolazi do donjih disajnih puteva, bez prethodnog zagrijavanja i ovlaživanja u nosu.
Slične tegobe mogu se pojaviti i pri naglom izlasku iz toplog prostora na hladan vazduh, naročito kod osoba s loše kontrolisanom astmom.
Osim hladnog vazduha, kod nekih osoba problem može predstavljati i izlaganje hladnoj vodi. Plivanje u hladnom moru, jezerima ili rijekama, kao i naglo uranjanje u hladnu vodu, mogu izazvati snažnu fiziološku reakciju organizma.
U takvim okolnostima može doći do ubrzanog disanja, a hladan vazduh koji osoba pritom udiše može dodatno nadražiti disajne puteve. Naglo uranjanje lica u hladnu vodu aktivira i takozvani ronilački refleks, povezan s parasimpatičkim nervnim sistemom, koji može uticati na tonus bronhija.
Kod osoba s astmom i povećanom osjetljivošću disajnih puteva kombinacija tih nadražaja može doprinijeti pojavi bronhospazma.
Kako prepoznati bronhospazam?
Najčešći simptomi bronhospazma uključuju:
- Kašalj, koji se može pojaviti tokom ili nakon boravka na hladnom vazduhu.
- Zviždanje u grudima, odnosno zvuk nalik zviždanju pri disanju.
- Otežano disanje i osjećaj nedostatka vazduha.
- Stezanje u grudima.
- Ubrzano disanje.
Bronhospazam posebno otežava izdisanje jer vazduh teže izlazi iz suženih bronhija. U težim slučajevima mogu biti otežani i udah i izdah. Ponekad se javlja samo kašalj, bez karakterističnog zviždanja.
Simptomi se mogu pojaviti tokom izlaganja hladnoći ili nekoliko minuta nakon toga. Ako se osoba udalji iz hladnog okruženja, tegobe se mogu postepeno smanjiti, ali bronhospazam neće uvijek proći bez liječenja.
Astma i hladnoća
Iako se bronhospazam može pojaviti kod različitih ljudi, posebno su osjetljive osobe s astmom. Njihovi disajni putevi hronično su upaljeni i pretjerano reaguju na nadražaje koji kod drugih ljudi ne bi izazvali sličnu reakciju.
Povećan rizik mogu imati:
- Osobe s astmom, naročito ako bolest nije dobro kontrolisana.
- Osobe s alergijskim bolestima, poput alergijskog rinitisa ili atopijskog dermatitisa.
- Osobe s povećanom osjetljivošću disajnih puteva.
- Sportisti i rekreativci koji intenzivno vježbaju na otvorenom tokom zime.
- Djeca s astmom ili ponavljajućim epizodama otežanog disanja.
Bronhospazam se može pojaviti i kod djece kojoj nije dijagnostikovana astma. Mogući okidači uključuju alergije, respiratorne infekcije, fizičku aktivnost i reakcije na određene lijekove.
Ako se epizode ponavljaju, potrebno je obaviti ljekarski pregled kako bi se utvrdio njihov uzrok.
Kako se zaštititi od bronhospazma tokom zime?
Osobe kojima hladan vazduh izaziva respiratorne tegobe mogu preduzeti nekoliko mjera kako bi smanjile izloženost nadražajima:
- Prekrijte nos i usta šalom ili maskom kako bi se udahnuti vazduh djelimično zagrijao i ovlažio.
- Pokušajte disati kroz nos, koji pomaže zagrijavanju i ovlaživanju vazduha.
- Prije fizičke aktivnosti postepeno se zagrijte umjesto da odmah započnete intenzivno vježbanje.
- Prilagodite aktivnosti vremenskim uslovima i razmotrite vježbanje u zatvorenom prostoru kada je vazduh izrazito hladan.
- Pridržavajte se propisane terapije za astmu i nemojte samostalno prekidati ili mijenjati liječenje.
- Izbjegavajte duvanski dim i druge nadražujuće materije koje mogu dodatno iritirati disajne puteve.
Osobe s astmom koje planiraju plivati u hladnoj vodi trebalo bi da se prethodno posavjetuju s ljekarom, naročito ako su ranije imale epizode bronhospazma.
Informacije objavljene na ovom portalu namijenjene su isključivo za informativne svrhe te ne predstavljaju zamjenu za stručni medicinski savjet, dijagnozu ili liječenje. Za sva pitanja u vezi sa svojim zdravstvenim stanjem obratite se ljekaru ili drugom kvalifikovanom zdravstvenom radniku.