Zdravlje

ISPRAVKA: Koju bananu je najzdravije jesti?

ISPRAVKA: Koju bananu je najzdravije jesti?
Foto: Unsplash | ISPRAVKA: Koju bananu je najzdravije jesti?

Postoji nekoliko stadijuma banana, a uvijek se pitamo koje je najzdravije jesti. Nezrele ili zelene, žute ili zrele i one sa smeđim tačkama ili potpuno smeđe odnosno prezrele.

Sve one imaju drugačiji ukus, ali i hranjive vrijednosti, a evo šta stručnjaci kažu u kojoj su fazi najzdravije.

Zelene banane

Pokazalo se da nezrele banane imaju 20 puta više otpornog skroba od zrelih. U pitanju je oblik škroba koji naše tijelo teže razgrađuje. Odnosno tijelo se opire procesu razgradnje pa takva banana samo prolazi kroz organizam, što usporava brzinu kojom se ugljikohidrati iz voća pretvaraju u glukozu i apsorbuju u krv. Zelena banana obično ima indeks (GI) 30, dok zrela ima GI 58.

Ne samo da je otporni skrob dobar za održavanje nivoa šećera u krvi, već se njime hrane i dobre bakterije u debelom crijevu. One, zauzvrat, potiču probavne enzime koji nam pomažu da razgradimo ugljikohidrate i apsorbujemo vitamine iz hrane, a uz to nas i štite od bilo kakvih neprijateljskih mikroorganizama.

"Za dobro zdravlje je poželjno da se svaki dan pojede jedna relativno nezrela banana kako bi se poboljšalo zdravlje crijeva navodi", profesor Gordon Karlson za "Daily Mail".

Prednosti zelenih banana potvrđene su u 18 različitih studija, što je dovelo do otkrića da zelene banane mogu pomoći kod gastrointestinalnih problema kao što su proliv i zatvor, ali i težih oboljenja. One, takođe, mogu pomoći u prevenciji ili pri tretmanu dijabetesa tipa 2.

Žute banane

Tokom zrenja, skrob u banani se pretvara u šećer i to u veoma velikim količinama. Manje količine otpornog skroba takođe znači da su žute banane lakše razgradive. Smatra se i da zdravstvene prednosti žutih banana nadmašuju one koje imaju zelene.

"Banane sadrže karotenoide, koji su povezani sa zdravljem očiju i prevencijom raka, a koji postaju dostupniji kada banana sazrije. S manje skroba za razgradnju, probavni sistem će brže upiti hranjive materije", smatraju stručnjaci. 

Banane sadrže vitamine B, kao i vitamina A i C, gvožđe, magnezijum, mangan i kalijum.

Neki od tih mikronutrijenata se gube kako banane stare, ali nivoi antioksidanata, koji pomažu u podržavanju imunološkog sistema, dostižu svoj vrhunac. Takođe, nivo vitamina C povećava se s procesom zrenja, ali ipak opada kako banana dolazi u fazu prezrelosti.

Žute banane sa smeđim mrljama

Smeđe mrlje na veoma zreloj banani ukazuju na to da je u njoj još više skroba pretvoreno u šećer.

Smeđe banane

Smeđe banane proizvode etilen, koji reguliše proces zrenja, što dovodi do njihove smeđe boje. To, međutim, mijenja njihovu teksturu i ukus, kao i njihovu nutritivnu vrijednost. Najzrelija banana je zapravo šećer. Kada banana postane prezrela, veliki dio skroba se pretvara u šećere, što je čini prirodnim izvorom slatkoće. Zato nutricionisti preporučuju da se one isključivo koriste u pečenju i nakon zamrzavanja kako bi se eventualno stavile u blender za sladoled bez dodavanja šećera.

"Korištenje prezrelih banana umjesto šećera je zdraviji način zaslađivanja hrane jer banane omogućuju nekoliko esencijalnih hranjivih materija: kalijum, vitamin B6, i nešto vitamina C2, smatraju stručnjaci.

Na kraju, prezrele banane mogu ferementirati, gubeći mnoge od svojih nutritivnih prednosti. 

Napomena:

U prvobitnoj verziji teksta stajalo je prema Japanskoj studiji potpuno zrela banana proizvodi supstancu TNF (faktor nekroze tumora) koja, kako se navodi, “ima svojstvo da se bori protiv ćelija koje se nepravilno razvijaju” te da banana, što je zrelija, ima više antikancerogenih ćelija. Ova tvrdnja nije tačna. Rezultati ove studije su, međutim, pogrešno interpretirani u tvrdnjama o bananama i raku. U analizi iz 2022. godine, AFP Fact Check navodi: Pretragom ključnih riječi pronašli smo ovu studiju objavljenu u časopisu Food Science and Technology Research 4. februara 2009, koja sugeriše da banane imaju potencijal “spriječiti bolesti načina života i kancerogenezu”. U recenziranoj studiji, japanski istraživači testirali su učinke soka od banane ubrizganog miševima na njihovu sposobnost da proizvedu imunološki odgovor -- koji je uključivao proizvodnju TNF-a. Otkrili su da je jedna vrsta banane izazvala veći odgovor kad je sazrela.

Ali studija nije sugerisala da bi ljudi trebali povećati unos prezrelih banana niti da voće može spriječiti bolesti poput gripe ili raka. I nije navedeno da banane sadrže TNF.

Najčitanije