MELBURN - Pauza na svakih 20 minuta da bi se malo prošetalo, umjesto višesatnog neprekidnog sjedenja, smanjuje nivo šećera i insulina u krvi poslije obroka, ukazuje australijska studija, obavljena na melburnškom Bejker institutu sa srce i dijabetes.
Poznato je da veliki rast šećera i insulina u krvi nakon obroka povećavaju rizik od srčanih bolesti i dijabetesa, izvještava Rojters.
"Kada sjedimo naši mišići su neaktivni, ne kontrahuju se i ne pomažu organizmu da reguliše mnoge metaboličke tjelesne procese", objašnjava Dejvid Danstan, rukovodilac studije.
Istraživanje je obavljeno na 19 odraslih ljudi s viškom kilograma, koji su pri svakoj seansi morali da presjede sedam sati, pri čemu im je svakog sata mjeren nivo šećera i insulina u krvi.
Poslije prva dva sata ispitanicima je davan napitak od 763 kalorije, bogat šećerom i mastima, a potom bi odsjedjeli još pet sati. Svaki ispitanik je imao ukupno tri seanse, u razmacima od nedjelju do dvije.
Prilikom jedne seanse oni su provodili sve vrijeme u sjedenju, a jedina pauza im je bila odlazak u WC. Prilikom druge seanse, ispitanici su poslije popijenog napitka na svakih 20 minuta pravili pauzu od dva minuta da prošetaju, dok su prilikom treće takođe pravili pauze u sjedenju, ali su tokom ta dva minuta obavljali nešto življu fizičku aktivnost.
Tokom dana kada su samo sjedili, šećer u krvi bi im poslije ispijanja napitka "skočio" sa oko 90 miligrama po decilitru, na oko 144 mg/dl.
Kada su pravili dvominutne pauze u sjedenju, nivo šećera u krvi je poslije ispijenog napitka dostizao samo 125 mg/dl.
Dakle, kada se svakih 20 minuta prave pauze radi male šetnje (čak i samo jednog kruga po sobi) povećanje šećera u krvi poslije obroka se u prosjeku smanjuje za 24 odsto, a kada je fizička aktivnost tokom pauze nešto intenzivnija, rast šećera u krvi se smanjuje za gotovo 30 odsto. Slična međuzavisnost ustanovljena je i u nivou insulina.
Ono što još uvijek nije jasno je da li bi stalno pridržavanje režima aktivnih pauza u sjedenju dovelo do trajnog zdravstvenog boljitka i da li bi taj boljitak obuhvatao i smanjenje rizika od ateroskleroze, napomoinju melburnški stručnjaci.