Kičma je anatomski struktuirana tako da može da nosi cjelokupnu težinu ljudskog tijela, omogućava pokret i promjene položaja. Upravo zbog toga ona je kombinacija jakih kostiju, fleksibilnih ligamenata i vezivnog tkiva-hrskavice, mišića i nerava.
Ali kod čak 60 -80 odsto ljudske populacije u nekom trenutku života počinje da se javlja bol.
Cervikalni dio (vrat i ramena)
Bolovi u cervikalnom dijelu javljaju se najčešće uslijed naglih trzaja ili istezanja ligamenata ili nerava. Tako uzrokovani bolovi obično prolaze vremenom. Nešto opasniji slučaj je ukoliko bol traje duži vremenski period (više nedjelja ili čak mjeseci). Takav bol se često širi na ruke i šake, ponekad izazivajući i trnce i pulsiranje, a ponekad i ozbiljnije komplikacije.
Torakalni dio (gornji dio leđa)
Bolovi u torakalnom dijelu se javljaju rijetko, jer ovaj dio kičme (zajedno sa rebrima) ima pretežno zaštitnu funkciju (štiti unutrašnje, vitalne organe) i zapravo se najmanje pokreće. Bolovi se javljaju jedino ukoliko dođe do iritacije zglobova ili mišića.
Lumbalni dio (donji dio leđa)
Lumbalni dio je zapravo i najproblematičniji. Pored toga što nosi najveći dio težine tijela on ima i veoma mnogo mekog tkiva, mišića i nerava. Na bolove u ovom dijelu najviše utiče dugo sjedenje koje izaziva slabljenje mišića stomaka i leđa koji daju podršku ovom dijelu kičme. Najčešći tretman u ovakvim slučajevima je poboljšanje cirkulacije krvi u brojnim mekim tkivima.
Sakralni dio (kraj kičme „rep“)
Sakralni region povezuje kičmeni stub sa donjim djelom tijela preko trouglaste kosti - sakruma. Bol se u ovom dijelu javlja uslijed disfunkcije zgloba sakruma (sakro ilijačni zglob-kukovi). Problemi sa disfunkcijom sakro ilijačnog zgloba mnogo su češći kod žena nego kod muškaraca.
Utvrđeno je i da duvan, pored svih ostalih negativnih dejstava koje ima na organizam, loše utiče i na kičmu. Naime, nikotin blokira transport kiseonika i drugih važnih materija kroz organizam, što posebno loše utiče na diskove u sastavu kičmenog stuba. Bez kiseonika i drugih neophodnih materija - dolazi do degenerativnih promjena diskova. Istraživanjima je utvrđeno da se zbog toga problemi sa leđima češće i ranije javljaju kod pušača, kao i da se pušači mnogo teže oporavljaju nakon operacija kičme i da kod njih rjeđe dolazi do potpunog oporavka.
U loše navike koje uzrokuju bolove u leđima spada nepravilno držanje tijela, premalo sporta, previše hrane...
Savremeni način života podrazumijeva užasno mnogo sjedenja. Većina ljudi danas radi u kancelarijama i za računarom, automobil zamjenjuje hodanje, a najčešći odmor nam je gledanje televizora ili igranje igrica... I sa prijateljima ćemo obično otići u kafić ili restoran i opet sjedjeti. Jedini način da sačuvate svoju kičmu je da se krećete i da imate pravilno držanje.
Ne pravite nagle pokrete. Kada ustajete iz ležećeg ili sjedećeg položaja činite to postepeno, sa što manje izvijanja. Nipošto ne savijajte i ne izvijajte kičmeni stub prilikom dizanja tereta, teret uvijek držite čvrsto, dižite i spuštajte iz čučnja i to iz jednog pokreta uz ispravljena leđa. Ispoštujte ono „Ispravi se!“ koje su vam, kada ste bili dijete, odrasli stalno ponavljali. To praktično znači sljedeće: stopala treba da su malo razdvojena, ramena ispravljena (niti pognuta, niti isuviše izvijena u nazad), glava podignuta, brada malo uvučena i koljena ispravljena
Ukoliko skinete nekoliko kilograma to će povoljno uticati na cio organizam, ali i na vašu kičmu.
Takođe, uključivanje vježbanja u svakodnevni način života umnogome će pomoći leđima. Uz posebne vježbe prilagođene jačanju stomačnih mišića i mišića kičmenog stuba, a koje vam najpravilnije može odrediti specijalizovani fizioterapeut - dokazano je da na kičmu blagotvorno utiču i neke uobičajene vrste rekreacije poput vožnje bicikla, joge, trbušnog plesa ili plivanja.
I što je naročito važno, spavajte na dobroj podlozi - tvrđem dušeku koji ćete redovno provetravati i mijenjati na određen broj godina. Izbacite jastuk ako možete, ako ne, odaberite neki tanji i anatomski.