Pored tradicionalnog vjerovanja da je sunce izvor života, njegovo djelovanje postaje sve jače, a posljedice po kožu i, uopšte, po zdravlje, sve opasnije.
Naučno je dokazano da su efekti sunca na organizam - u smislu jačanja imuniteta i opšteg stanja organizma, nažalost predrasuda, i da je jedino pozitivno dejstvo stimulacija produkcije D3 vitamina u koži.
On poboljšava iskorištenost kalcijuma u organizmu i tako pozitivno utiče na zdravlje kostiju, zuba i kose, kao i na prevenciju rahitisa.
Najnovija istraživanja: Prema istraživanjima koja su nedavno sprovedena, pretjerano izlaganje suncu u dječjoj dobi, u kasnijem životu povećava rizik od pojave karcinoma kože.
Dječje oči, kao i naše uostalom, jako su osjetljive, te podložne nadraživanju sunčevih zraka.
Da biste zaštitili svoje dijete sada, a izbjegli probleme u starijem dobu, na vama je da razmislite kako ćete to što uspješnije napraviti.
Igrati se vani za toplog, sunčanog, ljetnog dana veliki je užitak vašem djetetu, ali pretjerano izlaganje suncu bez zaštite može uzrokovati oštećenja kože i očiju.
Dugotrajno izlaganje suncu može biti opasno, jer uzrokuje oštećenja kože (opekotine, ubrzano starenje kože; nastanak tumora na koži, uključujući karcinom kože i maligni melanom) ili oštećenja očiju uz mogućnost nastanka katarakte (zamućenja očne leće), a može doći i do supresije imunog sistema, uz povećanu sklonost infekcijama i povećan rizik za nastanak tumora kože.
Maligni melanom: Rizik nastanka malignog melanoma se u posljednje dvije decenije udvostručio, a posljednjih 50 godina se povećao za više od 20 puta.
Učestalo izlaganje suncu i sunčane opekotine u ranom djetinjstvu predstavljaju značajan riizik za nastanak melanoma poslije u životu (dovoljno je da dijete zadobije jedan do dva puta sunčane opekotine pa da se rizik nastanka melanoma poslije tokom života utrostruči).
Nezaštićeno izlaganje suncu izrazito je opasno za djecu sa svijetlom bojom kože, kose i očiju, te za djecu koja imaju tamnije mladeže na koži i za djecu koja imaju pozitivnu porodičnu anamnezu, pojavu kožnog tumora uključujući melanom.
Zaštita djece od sunca: Nježna bebina koža zahtijeva pažljivu njegu i zaštitu, jer je osjetljivija i tanja nego kod odraslih. Boravak na suncu je veoma opasan zbog ultraljubičastog zračenja.
Kod beba starosti do 12 mjeseci trebalo bi izbjegavati boravak na suncu, jer i samo nekoliko minuta može ozbiljno da ošteti njihovu kožu.
Ako je dijete starije, može da se igra na suncu, ali uz obaveznu opremu: šešir, majica i krema sa visokim zaštitnim faktorom.
Najefikasnija zaštita je nanošenje zaštitnih krema za bebe i djecu s visokim faktorom i unos dovoljnih količina svježe tečnosti na svakih 20 do 30 minuta, kao i igranje na mjestima koja nisu direktno izložena suncu.
Izbjegavajte sunčane zrake: Trebalo bi izbjegavati odlaske na plažu u najtoplijem periodu od 11 do 17 sati.
Najbolje bi bilo da nađete prirodnu hladovinu jer i sunce skriveno oblacima ili indirektna toplota mogu da naškode maloj bebi.
Šešir od prirodnih materijala i svijetle boje su obavezni, kao i naočare za sunce.
Izbor naočara za sunce: Bebe i mlađa djeca su najosjetljivija na UV oštećenja, zato moraju nositi kvalitetne sunčane naočare i šešir sa obodom.
Za optimalnu zaštitu potražite stakla koja blokiraju 99 do 100 odsto ultraljubičastih zraka.
Ako na sunčanim naočarima ne postoji bilo kakva potvrda ili deklaracija, potražite drugi par.
Cijena može uticati na to kako par sunčanih naočara štiti od UV svjetla. Jeftina plastična stakla mogu biti mnogo lošija od nešto skupljih stakala. Bolje je da platite više, a da budete sigurni da stakla nude adekvatnu UV zaštitu.
Zaštitna krema za bebu: Pri izradi preparata za zaštitu od sunca proizvođači koriste hemijske filtere, odnosno hemijske supstance koje apsorbuju određeni dio UV zračenja.
Ali, da bi se postigao najbolji nivo zaštite od sunca, hemijski filteri se kombinuju sa određenim supstancama koje fizički odbijaju sunčeve zrake.
Kada su u pitanju djeca do godinu dana, trebalo bi izbjegavati kreme za sunčanje s hemijskim filterima, koji njihovoj nježnoj koži ne pogoduju i treba se oslanjati samo na preparate s mehaničkim zaštitnicima.
Dakle, za bebe treba kupiti zaštitnu kremu s visokim faktorom - oko 50 i bebi zaštitnu kremu za lice, takođe s visokim faktorom.
Navikavanje bebe na sunce: Petnaest minuta prije izlaska na sunce premažite zaštitnom kremom sve bebine dijelove tijela koji nisu pokriveni odjećom.
Pazite da kremu ne mažete bebi na usta, oči ili na očne kapke.
Početno izlaganje suncu ne treba da bude duže od nekoliko minuta, a onda se može postepeno produžavati po dva minuta dnevno do ukupno 20 minuta.
Vodootpornom zaštitnom kremom namažite cijelo tijelo mališana koji se rashlađuje u plićaku.
Poslije igre u vodi slijedi brisanje peškirom, pa opet mazanje zaštitnom kremom.
Lijekovi: Ako dijete uzima neke lijekove, provjerite da li izazivaju pretjeranu osjetljivost na sunčevoj svjetlosti.
To treba obavezno da uradite prije nego što mu dopustite da izađe na sunce.
Preplanula koža: Ne postoji bezbjedna preplanulost, bez obzira na to koliko se postupno sunčate vi i vaša beba.
Već preplanula koža nije zaštita od daljih oštećenja. Dijete može dobiti opekotine i od sunca usred zime.
Bebinu kožu zaštitite odjećom, na glavi treba da ima šešir sa širokim obodom, lice namažite zaštitnom kremom s visokim faktorom, a na očima treba da ima sunčane naočare.
Ako beba i pored tih mjera izgori, dajte joj više tečnosti da ne bi došlo do dehidracije i namažite je kremama koje se koriste nakon sunčanja.
Ako se pojave plikovi, odvedite je ljekaru.
Sunčani udar: Sunčanica je veoma ozbiljna i nastaje kada se glava duže direktno izlaže suncu.
Počinje glavoboljom, zatim se javlja mučnina i nagon za povraćanje, a može doći i do gubitka svijesti.
Ako primijetite neki od tih simptoma, rashladite bebu, dajte joj tečnosti i odvedite je kod ljekara.
Opetkotine od sunca: Hlade se oblogama od hladne vode, tri do četiri puta dnevno, sve dok crvenilo ne iščezne.
Opekotine od sunca možete mazati hidratantnom kremom ili gelom od aloe, dok teže opekotine treba da pogleda ljekar i prepiše terapiju.
Najbolja preventiva je lagana odjeća i krema s visokim zaštitnim faktorom.
Alergija na sunce
Alergija na sunce se manifestuje kao nadražujući osip na vratu i pregibima ruku i nogu, najčešće nekoliko sati po izlaganju suncu. Nastaje kao odgovor imunog sistema koji neke komponente osunčane kože prepoznaje kao strana tijela, zbog čega kreće imuni odgovor u vidu alergijskih reakcija - uglavnom u vidu osipa. Mada mogu da se pojave i plikovi ili neke druge kožne promjene. Osip obično ima izgled uboda insekata i povuče se sam poslije nekoliko sati.
S obzirom da alergija na sunce ne bira starosnu grupu, može da se pojavi i kod beba, i kod odraslih. Inače, neophodno je obratiti pažnju i na sekundarne fotodermatoze, to jest konsultovati se s pedijatrom ako beba uzima neke fotosenzitivne lijekove (antibiotici, tetraciklini), ili ima zdravstveni problem koji na suncu može dodatno da se pogorša (herpes, fotosenzitivni ekcem...).
Test osjetljivosti
Dan prije nanošenja izabranog sredstva za sunčanje na kožu vašeg djeteta - obavezno uradite test osjetljivosti (na unutrašnjoj strani ruke), jer često ovakav preparat može da izazove alergijsku reakciju kod osjetljive i nježne kože vašeg mališana (vještački mirisi, boje, kao i sami zaštitni faktori). Kremu za sunčanje treba nanijeti pola sata prije polaska na plažu.