GRAČANICA - Ko brine o pacijentu kada se pojave prvi simptomi ili kada terapija izazove dileme? U praksi, odgovor se često nalazi iza recepture apoteke, u direktnom i svakodnevnom kontaktu farmaceuta i pacijenta.
U kontekstu opterećenog zdravstvenog sistema, farmaceuti imaju sve izraženiju ulogu u savjetovanju, praćenju terapije i individualizovanom pristupu pacijentu, s direktnim uticajem na ishode liječenja i kvalitet života.
U Gračanici, u apoteci "La Vita", magistrica farmacije Maida Baraković dodatno je osnažila svoju praksu završetkom magistarskog studija iz nutricionizma.
Apoteka često prvi kontakt pacijenta sa zdravstvenim sistemom
"Apoteka je često prvi kontakt pacijenta sa zdravstvenim sistemom. Znanje iz nutricionizma omogućava mi da pacijentima pružim konkretnije i kvalitetnije smjernice, posebno kod hroničnih nezaraznih bolesti", pojašnjava Barakovićeva.
Ističe da kod dijabetesa, hipertenzije, dislipidemija, insulinske rezistencije ili PCOS-a promjena prehrambenih navika može znatno doprinijeti stabilizaciji zdravstvenog stanja i povećati efikasnost terapije.
Terapija ne počinje i ne završava samo tabletom
"Terapija ne počinje i ne završava se samo tabletom. U nekim slučajevima, promjena načina ishrane može ublažiti simptome i spriječiti pogoršanje bolesti", ističe.
Fokus njenog rada je i na prevenciji gojaznosti kod djece, a kroz edukacije i savjetovanja roditelja i djece promoviše balansiranu ishranu, fizičku aktivnost te zdrave životne navike, što rezultuje stabilizacijom glukoze, smanjenjem tjelesne mase i povećanjem energije.
Preventivna uloga farmaceuta
Iz Komore magistara farmacije FBiH poručuju da preventivna uloga farmaceuta mora biti snažnije sistemski prepoznata.
"Farmaceuti su najdostupniji zdravstveni profesionalci i njihov kapacitet u oblasti prevencije i edukacije treba biti integrisan u primarnu zdravstvenu zaštitu", navode.
U bolničkoj apoteci Kantonalne bolnice "Irfan Ljubijankić" u Bihaću, farmaceut Edhem Midžić svakodnevno djeluje u segmentu koji je manje vidljiv javnosti, ali presudan za sigurnost terapije.
"Bolnička apoteka podrazumijeva mnogo više od izdavanja lijekova. Uključeni smo u javne nabavke i moramo poznavati potrebe svih odjela, od hirurgije do laboratorije", kaže Midžić i dodaje da je poseban izazov priprema individualnih terapija za djecu.
Učestvuju u procesu liječenja
"Kada na tržištu ne postoji odgovarajuća doza, mi je preračunavamo i pripremamo u obliku sirupa ili praška. Time direktno učestvujemo u procesu liječenja", kaže on.
Daje primjer djeteta s epilepsijom za koje je terapija održavana magistralnim pripravcima do upućivanja na liječenje u inostranstvo. Slična praksa prisutna je i u oftalmologiji, kao i u pripremi onkoloških lijekova.
"U razvijenim zemljama bolnički farmaceuti su brojčano zastupljeniji, što omogućava razvoj kliničke farmacije. Kod nas mali broj stručnjaka pokriva širok spektar zadataka", naglašava Midžić.
Zajedničko u obje priče je dostupnost. Pacijent ne zakazuje termin u apoteci, dolazi sa pitanjem, sumnjom ili strahom, a u tom trenutku farmaceut postaje prvi filter, savjetnik i nerijetko most prema ostatku zdravstvenog sistema.
Komora magistara farmacije FBiH naglašava da je cilj kontinuirano jačanje svijesti o humanom aspektu profesije, te da farmaceut nije samo stručnjak za lijek, već partner pacijentu u razumijevanju terapije, prevenciji komplikacija i donošenju informiranih zdravstvenih odluka.