Vakcinacija se smatraja najjefikasnijim metodom sprečavanja pojave i širenja infektivnih bolesti i po mišljenju mnogih predstavlja najveće dostignuće od početka medicine.
Stvaranje imunizacije na infektivne bolesti zaustavilo je mnoge katastrofalne epidemije. Tako su mnoge bolesti iskorijenjene ili se jave sporadično u slučajevima kada se vakcinacija ne sprovede kako treba ili kada je imunitet organizma opao, a izloženost infekciji velika. Zaraze li se, vakcinisane osobe obole od lakšeg oblika, bez težih posljedica.
Nema više epidemija: Mnoge vakcine, među kojima i protiv velikih boginja, više se i ne daju, jer je većina ljudi ranijih godina vakcinom zaštićena od te bolesti, pa štiti i one koji nisu primili vakcinu. Tako je prenos te bolesti danas zaustavljen. Poslije velikih boginja očekuje se da dječja paraliza bude druga bolest koja će se kompletno iskorijeniti vakcinacijom. Slično je i s vakcinom protiv tuberkuloze BSŽ, koji se daje bebama u porodilištu. Uz BSŽ vakcinaciju i savremene lijekove, ta bolest se drži pod kontrolom. Polio vakcina je napravila revoluciju, a Di Te Per vakcina je obuzdala difteriju, koja je bila veoma prisutna i čak odnosila živote.
Stvaranje otpornosti organizma: Vakcinacije pružaju većini djece zaštitu od odgovarajuće bolesti, kao i od toga da kao bolesni zaraze druge. Kada dovoljan broj djece bude vakcinisan, bolest prestaje cirkulisati. Vakcine se daju u ranom dobu da bi se stvorila otpornost organizma. U većini zemalja u program uključene su vakcinacije protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja, dječje paralize, te ozbiljnih infekcija izazvanih bakterijom Haemophilus influenzae tipa B (Hib), kao i vakcinacije protiv malih boginja, zaušnjaka i rubeole. Te su bolesti zarazne i opasne, ali se mogu spriječiti vakcinom.
Veliki kašalj: Akutnu infektivnu i kontagioznu bolest veliki kašalj (pertusis) karakterišu napadi kašlja sa zacenivanjem. Bolest uzrokuje gram negativna bakterija Bordetella pertussis i tipična je kapljična infekcija, a ulazna vrata su sluzokože respiratornog trakta. Od nje najčešće obolijevaju odojčad i djeca od jedne do pet godina. Karakteriše se suvim upornim kašljem, koji nije praćen temperaturom. Vakcinacija protiv te zarazne bolesti kod nas se vrši od 3. mjeseca u tri doze.
Dječja paraliza: Virusno oboljenje dječja paraliza (poliomijelitis) može izazvati sve od paralize do blage infekcije. Bolest se uz pomoć vakcine iskorjenjuje, ali se još pojavljuje u nekim afričkim zemljama i jugoistočnoj Aziji, dok pojedinih slučajeva danas ima i u zemljama Evrope. U svijetu postoje dvije vrste vakcine protiv dječje paralize. Jedna se daje u obliku injekcije i sastoji se od ubijenih virusa dječje paralize. Druga se vakcina pije, a sastoji se od živog ili oslabljenog virusa samog oboljenja. U šestoj godini života preporučuje se obnavljanje vakcinacije protiv dječje paralize.
Hepatitis B: U mnogim zemljama, kao i BiH, obavezna je vakcinacija djece protiv hepatitisa B. Kod nas se vakcinacija protiv te podmukle bolesti vrši odmah po rođenju, kao i u drugom i sedmom mjesecu života. Hepatits B može da bude pritajen i da se manifestuje tek u poodmakloj fazi ciroze jetre.
Rubeola: Akutna virusna zarazna bolest rubeola dijeli se u dva različita vida bolesti: konatalno i postnatalno stečena rubela. Postnatalno stečena rubela u dječjoj dobi u pravilu je blaga bolest, a u osnovi je karakterizirana osipom i otokom limfnih čvorova glave i vrata. Kod konatalne rubele infekcija djeteta nastupa još tokom intrauterinog razvoja, a kad je trudnica zaražena virusom rubele bolest je daleko teža i opasnija po život djeteta. Vakcinu protiv rubeole važno je da dobiju djevojčice. Opasna je kada se dogodi kod trudnica, naročito oko trećeg mjeseca, jer ostavlja teške srčane i druge mane.
* Među obaveznim vakcinama kod male djece su Hib, kao i vakcina protiv pneumokoknih infekcija za djecu školskog uzrasta.