Centar za radioterapiju u Banjaluci jedan je od najsavremenijih i najopremljenijih centara u Evropi, gdje konzilijarni timovi pacijentima pružaju usluge na najvišem nivou.
Rekao je ovo Ranko Škrbić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS.
On je istakao da su u ovom centru zaposlena tri doktora i tri fizičara koja su do juče radila u Kamenici i VMA Beograd, jedan radiološki tehnolog iz Skoplja i jedan doktor iz Podgorice.
"Kadar iz Centra svakodnevno sarađuje sa onkolozima iz KC Banjaluka, tako da naše pacijente liječe konzilijarni timovi i tako osiguravaju uslugu na najvišem nivou", istakao je Škrbić.
On je dodao da su svi uslovi u Centru prilagođeni pacijentima jer sama činjenica da moraju ići na zračenje za njih predstavlja opterećenje.
"U razgovoru sa pacijentima koji su dolazili na radioterapiju saznali smo da su u potpunosti zadovoljni uslovima. Neki od njih su imali priliku da porede sadašnje uslove liječenja sa uslovima liječenja u drugim centrima. Oni su nam rekli da je to nemjerljivo", dodao je Škrbić.
NN: Da li je u posljednjih nekoliko godina povećan broj pacijenata koji boluju od malignih oboljenja u RS?
ŠKRBIĆ: U zadnjih nekoliko godina došlo je do velikog porasta broja oboljelih od malignih bolesti. To je odlika i drugih zemalja u regionu i za sada su ove bolesti na drugom mjestu po učestalosti. Orijentacioni podaci govore da smo 2000. godine imali 1.800 pacijenata oboljelih od maligne bolesti, dok je prošle godine taj broj bio već blizu 4.500. Po podacima možemo vidjeti da imamo veliki porast broja oboljelih od malignih oboljenja. U zemljama regiona, ali i u svijetu, posljednjih godina povećan je broj oboljelih od malignih oboljenja.
NN: Da li će biti smanjeni troškovi liječenja pacijenata koji boluju od malignih oboljenja sada kada je otvoren Centar za radioterapiju u Banjaluci?
ŠKRBIĆ: Uspjeli smo da osiguramo kroz međunarodni tenderski postupak takvu vrstu organizovanja Centra za radioterapiju da to ide kroz model javno-privatno partnerstvo. Kroz taj princip ugovaranja uspjeli smo da dođemo do dobrog privatnog partnera, a to je kompanija "Euromedic International". Cijena zračenja koja je postignuta je za oko 10 odsto niža od cijene koju smo plaćali za naše pacijente u zemljama regiona do prije dva mjeseca. U zadnje vrijeme smo imali dodatni problem jer su u centrima u zemljama regiona velike liste čekanja njihovih pacijenata. Znamo da je pravovremena primjena terapije zračenjem kod pacijenata koji boluju od malignih oboljenja veoma važna i mora se odraditi u određenom vremenu nakon hirurške ili druge terapije. Bili smo prinuđeni da se snalazimo i da pacijente šaljemo u Sarajevo i Tuzlu, ali, evo, sada ne moramo. Za godinu dana smo imali direktni trošak za radioterapiju oko četiri do pet miliona konvertibilnih maraka. To su samo direktni troškovi za terapiju koje je plaćao Fond zdravstvenog osiguranja RS prema zdravstvenim ustanovama gdje su naši pacijenti odlazili na liječenje. Nikad niko nije izračunao koliki su bili indirektni troškovi, koliko su pacijenti iz svojih džepova morali da plaćaju dodatne troškove za život u drugim sredinama. S te strane sada ćemo imati velike uštede jer je Centar za radioterapiju sa našim partnerom, kompanijom "Euromedic International", izgrađen u Banjaluci. Pacijenti će sada imati priliku da se zrače u Banjaluci, a ako su iz udaljenih mjesta moći će i da borave u ovom centru.
NN: Koliko je pacijenata godišnje odlazilo na zračenje u zemlje regiona?
ŠKRBIĆ: Ova i prošla godina nisu najbolji pokazatelji za to jer, kako smo rekli, došlo je do smanjenja odlazaka zbog gužve u njihovim centrima. Ali taj broj je negdje do 2.000 godišnje. Nisu svi pacijenti koji obole od malignih oboljenja kandidati za terapiju zračenjem.
NN: Šta za RS, ali i zemlje regiona znači otvaranje Centra za radioterapiju u Banjaluci?
ŠKRBIĆ: Za nas znači mnogo jer smo napravili što do sada nismo imali. Do juče smo slali pacijente vani, a sad imamo svoje i naši pacijenti se liječe ovdje. Kroz ugovore je definisano da kompanija "Euromedic International" sa kojom je po principu javno-privatnog partnerstva izgrađen ovaj centar, osigura kadar. Taj kadar je obezbijeđen kroz ugovore koje su oni postigli sa stručnjacima iz zemalja regiona. Danas u ovom centru imamo zaposlena tri doktora i tri fizičara koja su do juče radila u Kamenici i VMA Beograd, jednog radiološkog tehnologa iz Skoplja, jednog doktora iz Podgorice. U Centru za radioterapiju posao je dobilo i oko 20 mladih ljudi, koji su bili na evidenciji Zavoda za zapošljavanje RS. Kadar iz Centra svakodnevno sarađuje sa onkolozima iz KC Banjaluka, tako da naše pacijente liječe konzilijarni timovi i tako osiguravaju uslugu na najvišem nivou. Posebno nas raduje činjenica da je to jedan od najsavremenijih i najopremljenijih centara u Evropi.
NN: Možete li nam reći kakve uslove i tretman imaju pacijenti?
ŠKRBIĆ: Pacijenti imaju izvanredne uslove. Sama činjenica da pacijent ima malignu bolest je teška stvar za porodicu, a posebno za pojedinca. Činjenica da mora ići na radioterapiju predstavlja psihičko opterećenje za pacijenta. Upravo iz tog razloga uslovi u tom centru su prilagođeni pacijentima. U razgovoru sa pacijentima koji su dolazili na radioterapiju saznali smo da su u potpunosti zadovoljni uslovima. Neki od njih su imali priliku da porede sadašnje uslove liječenja sa uslovima liječenja u drugim centrima. Oni su nam rekli da je to nemjerljivo. Pacijent ima potpunu brigu i poštovanje od strane osoblja koje je zaposleno u Centru za radioterapiju Banjaluka i tome se posvećuje posebna pažnja. U Centru se radi teleterapija, odnosno zračenje sa distance, a imamo opremu i za brahiterapiju gdje izvor zračenja dolazi u neposredni kontakt sa samim tumorskim tkivom. Raspolažemo sa svim kadrovskim i tehničkim preduslovima i spremni smo da pacijentima pružimo sve usluge zbog kojih su morali ići u zemlje regiona.
NN: Rekli smo da je Centar za radioterapiju izgrađen po principu javno-privatnog partnerstva. Da li ste zadovoljni načinom ovakvog poslovanja u zdravstvu?
ŠKRBIĆ: Jesmo. Imali smo priliku da to testiramo kroz druge projekte i odlučili smo se da Centar napravimo po tom principu, jer je to bio najbrži i najjednostavniji način da napravimo nešto što nemamo. Na neki način mi smo postali zemlja primjer drugim zemljama u regionu kako kroz javno-privatno partnerstvo možemo brzo da dođemo do podizanja nivoa zdravstvene zaštite i kako brzo možemo da prebrodimo nedostatke koje smo do juče imali. Uz jedno mudro vođenje i uspješno osmišljavanje politike na pravi način smo iskoristili princip javno-privatnog partnerstva u zdravstvu. Naša iskustva su preuzeli kolege iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore… Oni planiraju na bazi našeg iskustva da riješe neke stvari po principu javno-privatnog partnerstva. Planiramo raditi i druge projekte po sličnom principu.
NN: Koliko je koštala izgradnja Centra za radioterapiju u Banjaluci?
ŠKRBIĆ: Izgradnja Centra za radioterapiju u Banjaluci je koštala 30 miliona KM. To podrazumijeva građevinski dio, najskuplju opremu od renomiranih svjetskih proizvođača, kao i vrhunski obučen medicinski kadar. Izabrali smo proizvođače opreme koji su u ovom trenutku sigurno rangirani kao prvi u svijetu. Ova sredstva su namijenjena za fizičku izgradnju i opremanje.
NN: Prije četiri godine kada ste pravili plan reforme zdravstvenog sistema jedan od prioriteta bio je ovaj centar. Našim građanima je danas na raspolaganju. Koji Vam je sljedeći veliki korak kada je u pitanju poboljšanje uslova u zdravstvu?
ŠKRBIĆ: Imamo nekoliko važnih zadataka koje smo sami sebi zadali. Jedan od naših ciljeva je da osvojimo više procesa koje nismo imali u zdravstvu. Preostalo nam je da uradimo centar za kardiohirurgiju i to je jedan veliki zadatak. U narednom periodu trebalo bi da krenemo sa pripremom i izgradnjom ovog centra. Zacrtali smo sebi da radimo na transplantaciji. Do sada su urađene dvije transplantacije u KC Banjaluka i na neki način to je već postalo normalno. Sljedeći korak mora biti kadaverična transplantacija, što je jedan veći izazov koji se pred nas postavlja. Trebaće nam malo više vremena, mada nismo daleko od toga. Moramo raditi na planu uvođenja informacionih tehnologija da pojednostavimo posao doktorima u složenom sistemu. Veliki izazov nam je unapređenje javnog zdravstva, kao što su promocija zdravlja i prevencija bolesti, zatim banka matičnih ćelija, itd.