Dijagnoza dijabetesa ne znači da iz jelovnika moraju potpuno nestati hljeb, voće, krompir, pa čak ni deserti, ali izbor namirnica, količina i raspored obroka postaju znatno važniji.
Savremene preporuke naglašavaju da ne postoji jedan univerzalni "dijabetički jelovnik", već način ishrane treba prilagoditi zdravstvenom stanju, terapiji, tjelesnoj masi i vrijednostima šećera u krvi.
Šta od slane hrane može biti na tanjiru?
Osnovu obroka mogu činiti povrće koje nema mnogo skroba, poput kupusa, brokolija, paprike, paradajza, krastavca, tikvica, patlidžana, špinata i zelene salate. Preporučuju se i nemasni izvori proteina, među kojima su piletina, ćuretina, riba, jaja, mahunarke i, u odgovarajućim količinama, orašasti plodovi i sjemenke.
Hljeb, riža, tjestenina i krompir nisu automatski zabranjeni, ali sadrže ugljene hidrate koji utiču na nivo glukoze. Prednost bi trebalo dati integralnom hljebu, integralnoj tjestenini, smeđoj riži i drugim proizvodima bogatim vlaknima, uz kontrolu porcija.
Još pročitajte:
Jednostavno pravilo može biti takozvana metoda tanjira: polovinu tanjira zauzima povrće bez mnogo skroba, četvrtinu nemasni proteini, a preostalu četvrtinu hrana koja sadrži ugljene hidrate.
Koju slanu hranu bi trebalo ograničiti?
Problem nisu samo ugljeni hidrati. ADA preporučuje smanjenje prerađene i ultraprerađene hrane, crvenog mesa, namirnica sa mnogo zasićenih masti, dodatog šećera i soli. Zbog toga bi suhomesnate proizvode, masno meso, prženu hranu, grickalice i industrijski pripremljene obroke trebalo jesti rjeđe.
Umjesto velike količine soli, ukus jelima može se dati bijelim i crnim lukom, biberom, peršunom, ruzmarinom, bosiljkom i drugim začinima, dok se maslinovo i druga biljna ulja preporučuju umjesto masti bogatih zasićenim masnim kiselinama.
Da li ljudi sa dijabetesom smiju jesti slatko?
Mogu, ali to ne znači da su količina i vrsta slatkiša nevažni. ADA savjetuje da se slatkiši i hrana sa dodatim šećerom svedu na minimum, dok CDC navodi da se kolači, keksi, pite i slični deserti, kada se jedu, uzimaju u malim porcijama.
Mnogo bolji izbor za svakodnevnu ishranu je cijelo voće, poput jabuke, kruške, jagoda ili drugog bobičastog voća. Voće ipak sadrži ugljene hidrate, pa i kod njega treba voditi računa o količini, ali zbog vlakana cijeli plod ima prednost nad voćnim sokom. Sok može podići šećer u krvi brže nego cijelo voće.
Kao povremena slatka opcija mogu se birati i obični jogurt bez dodatog šećera sa manjom porcijom voća, dok zaslađene jogurte, čokolade, kekse, torte i druge proizvode sa velikom količinom dodatog šećera treba ograničiti.
Šta je sa proizvodima "bez šećera"?
Oznaka "bez šećera" ne znači nužno da proizvod neće uticati na glukozu u krvi. Takva hrana može sadržavati skrob i druge ugljene hidrate, zbog čega je važno pročitati deklaraciju i pogledati ukupnu količinu ugljenih hidrata, a ne samo podatak o šećeru. CDC podsjeća da upravo ugljeni hidrati predstavljaju jedan od ključnih faktora koji utiču na nivo glukoze.
ADA navodi da nenutritivni zaslađivači mogu privremeno i umjereno zamijeniti proizvode zaslađene šećerom kako bi se smanjio unos kalorija i ugljenih hidrata, ali voda ostaje preporučeni osnovni napitak.
Šta je najjednostavnije pravilo?
Za većinu ljudi sa dijabetesom cilj nije napraviti spisak "dozvoljene" i "zabranjene" hrane, već kontrolisati količinu i kvalitet ugljenih hidrata i sastaviti uravnotežen obrok. Povrće, mahunarke, cijelo voće, integralne žitarice, nemasni proteini, riba, orašasti plodovi i sjemenke spadaju među namirnice kojima ADA daje prednost.
Tačan jelovnik ipak zavisi i od toga da li osoba ima dijabetes tipa 1 ili 2, koristi li insulin ili druge lijekove i ima li bolesti bubrega, povišen krvni pritisak ili druge zdravstvene probleme. Posebno kod osoba koje koriste insulin, količina ugljenih hidrata u obroku može biti važna za određivanje odgovarajuće doze terapije.
Informacije objavljene na ovom portalu namijenjene su isključivo za informativne svrhe te ne predstavljaju zamjenu za stručni medicinski savjet, dijagnozu ili liječenje. Za sva pitanja u vezi sa svojim zdravstvenim stanjem obratite se ljekaru ili drugom kvalifikovanom zdravstvenom radniku.