BANjALUKA - Više od deset odsto svjetske populacije ima neki oblik bubrežnog oboljenja, a Republika Srpska se nalazi na geografskom području koje ima povećani rizik za nastanak ovakvih bolesti - upozoravaju ljekari.
Kao jedini način prevencije preporučuje se odgovarajući način života - pravilna i raznovrsna ishrana, dovoljno kretanja, uzimanje najmanje šest do osam čaša vode dnevno, kontrolisani unos soli u organizam, te redovna kontrola krvnog pritiska i najmanje jedna kontrola krvne slike i urina godišnje.
U Republici Srpskoj se na hemodijalizi nalazi oko 950 osoba, a 70 lica živi sa transplantiranim bubregom. Računa se da je broj pacijenata u predijaliznoj fazi dva puta veći nego na dijalizi.
Savjetnik ministra zdravlja i socijalne zaštite Srpske Milan Skrobić rekao je, povodom Svjetskog dana bubrega, da se ovaj dan obilježava pod motom "Daruj bubreg - produži život".
"Mi smo sa kolegama na beogradskoj VMA uradili prve transplantacije bubrega a, da bismo nastavili ovaj proces u Ministarstvu, donijeli smo odluku da formiramo HLA laboratoriju - laboratoriju za tipizaciju. Ona nam je neophodna da bismo izvršili analizu svih pacijenata kojima će potencijalno biti transplantiran bubreg, kao i onih koji će biti budući donori", rekao je Skrobić.
On je dodao da je ova laboratorija već koncipirana, te da je u procesu formiranja u Zavodu za transfuziju Srpske. Nakon toga će na nivou Srpske biti formirana koordinaciona tijela koja će voditi proces transplantacija.
"Nastojaćemo da proširimo tim naših ljekara, da stvorimo ekipu za buduće transplantacije, te uslove za naredni korak, a to je kadaverična transplantacija, koja podrazumjeva uzimanje organa pacijenta koji je moždano mrtav", pojasnio je Skrobić, te dodao da je u svim bolnicama već određen osnovni broj ljekara koji će voditi ovaj posao.
Skrobić očekuje da će u budućnosti imati kadaverične donore od kojih će se, pored dva bubrega, moći uzeti i drugi organi. Ovo će dovesti i do razmjene organa sa drugim zemljama.
Rukovodilac Transplantacionog tima Univerzitetsko-kliničkog centra Banjaluka Nenad Prodanović rekao je da je bubreg parni organ kroz koji u svakom minutu prođe oko 1 200 mililitara tečnosti i krvi. Međutim, on navodi da je manje poznato da ovaj organ ima i endokrinu funkciju, budući da luči važne supstance koje su odgovorne za stvaranje crvenih krvnih zrnaca.
Prodanović navodi da se bubrežna bolest vrlo teško prepoznaje, tačnije, nju ne prate neka posebna prepoznatljivost i simptomi. "U svakom slučaju, pozitivan test na bjelančevine u urinu znak je da je poremećena bubrežna funkcija", kazao je Prodanović, te dodao da u BiH ima oko 2 500 hiljade dijaliznih bolesnika.
Prema njegovim riječima, od ukupnog broja onih kojima su izvršene transplantacije, 70 odsto je onih kojima su transplantirani bubrezi.
Predsjednik Udruženja nefrologa Srpske Milorad Grujičić navodi da se pet pacijenata kojima je urađena transplantacija u Banjaluci osjeća dobro, te da je njihova bubrežna funkcija odlična.
Grujičić je rekao da su davaoci organa u dva slučaja bili očevi, u dva majke, dok je jedanput organ donirao brat. "Sve su to bile žive srodničke transplantacije koje planiramo da nastavimo, zajedno sa predijaliznom transplantacijom, kojom bi pacijentu bila urađena transplantacija prije nego što dođe do dijalize", istakao je Grujičić.
On navodi da su u posljednje vrijeme izvršili i nekoliko obrada za kadaveričnu transplantaciju, koju su pacijenti dosad realizovali uglavnom u Rusiji i Italiji.
Na Odjeljenju nefrologije UKC-a Banjaluka zaokružen je sistem liječenja bubrežnih oboljenja, što znači da se svakom pacijentu može omogućiti najbolji i najoptimalniji vid liječenja koji baš njemu odgovara.