Zdravlje

Šta se dešava s antitijelima poslije omikrona

Šta se dešava s antitijelima poslije omikrona
Foto: Screenshot/RTS | Šta se dešava s antitijelima poslije omikrona
N.N.

Doktorka Marija Gnjatović iz Instituta za primjenu nuklearne energije navodi da se omikron brzo širi te da izbjegava već stvoreni imunitet.

Ona je za RTS istakla da je omikron iznenadio na mnogo načina, te da je teško predvidjeti kada će doći do smirivanja ovog talasa.

"Omikron nas je iznenadio na mnogo načina, pre svega po brzini širenja i po tome što je dosta drugačiji, dosta izmenjen, dosta izbegava odgovor, tako da je teško predvideti kada će doći do smirivanja ovog talasa", objašnjava Gnjatović.

Koja je specifičnost omikrona

Navodi da je specifičnost omikrona ta da izbjegava imunski odgovor stečen ranije vakcinacijom ili prirodnom infekcijom.

"To do sada nismo viđali, reinfekcije su kod delta soja bile jako retke. Sada je jasno da su reinfekcije česte. Tako da je po tome najspecifičniji i na sreću izaziva blaže simptome. To naravno tek treba potvrditi jer se omikron tek pojavio kod nas, treba ga pratiti. Kliničari će dati informaciju o tome - koliko on izaziva, koliko je u mogućnosti da izazove neku težu kliničku sliku. To naravno i od opšteg stanja pacijenta, ali ono što smo do sada mogli da vidimo je da se on ipak zadržava više u gornjim disajnim putevima, da manje izaziva upale pluća, ozbiljnija stanja", kaže Gnjatovićeva.

Da li ćemo stvoriti antitijela nakon infekcije omikronom

Na pitanje da li to što su simptomi kod omikrona za sada blaži znači da će se nakon infekcije stvoriti manje antitijela odgovara da je teško dati sada odgovor na to pitanje.

"Za nekoliko nedelja ćemo imati neke preciznije podatke o tome. Ali, svakako na već stvoreni imunitet dodatna infekcija omikronom će ojačati naš organizam u svom imunološkom i odbrambenom smislu i što se tiče i pojave eventualno novih sojeva", objašnjava Gnjatovićeva.

Na pitanje koliko će dugo antitijela stvorena infekcijom omikronom štititi, kojom brzinom će nestajati, navodi da je dosadašnje iskustvo pokazalo da blaža klinička slika izaziva stvaranje manje količine antitijela, a da teža klinička slika izaziva stvaranje većih količina antitijela.

"Ali opet ponavljam, veoma je mali broj ljudi koji do sada ili nije vakcinisan ili nije preležao kovid, te je u tom smislu teško pratiti, ali će sigurno sve te kombinacije dati jedan dobar imunološki odgovor koji će ličiti na jednu polivalentnu vakcinu jer ćemo imati čitavu lepezu antitijela prema različitim domenima, s proteina koji se mijenjaju kod tih mutiranih pojava", objašnjava Gnjatovićeva.

Koliko postojeće vakcine štite od omikrona

Ona kaže da je još nepoznato i to koliko postojeće vakcine štite od omikrona.

"Rade se istraživanja, proizvođači vakcina pre svega ispituju kakav je uticaj imuniteta stvorenog nakon vakcinacije na omikron soj. Izraelci su objavili da četvrta doza fajzerom delimično štiti od omikrona, ali moram reći da smo zapravo videli da sve vakcine jako dobro utiču na to da klinička slika bude blaga. Pitanje je i koliko i sam omikron izaziva blagu kliničku sliku, a koliko na to utiču svi ti stvoreni imuniteti i nakon prirodne infekcije i nakon vakcinacije. Tako da ćemo podatke o tome tek dobijati", objašnjava Gnjatovićeva.

Šta ako nemamo antitijela

Na pitanje da li imamo razloga za zabrinutost ukoliko nemamo antitijela odgovara:

"Značaj antitela nikako ne treba zanemariti. Naravno nisu ona jedina, tu su t-ćelije, ali svakako za tu prvu odbranu antitela jesu važna i dobro je kada ih imamo što više. I sada kada je omikrin u pitanju vidimo da su najbolje prošli, da su najzaštićeniji oni sa visokim vrednostima antitela. Naravno, mi ne možemo sad da kažemo kod svakog pojedinca kolika je ta vrednost koja će ga štititi. Ovo je opšte zapažanje koje ćemo dalje ispitivati", navodi Gnjatovićeva za RTS.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije