Kako pomoći punoletnim pušačima koji, uprkos savjetima ljekara i pokušajima odvikavanja, ne prestanu pušiti? Mogu li bezdimni duhanski proizvodi biti jedna od opcija za smanjenje štetnosti kod takvih pacijenata? Ova pitanja bila su u fokusu predavanja prof. dr Suzane Savić, specijalistice porodične medicine, na Drugom međunarodnom medicinskom simpoziju „Prijedor 2026“, koji je u periodu od 23. do 25. oktobra okupio više od 500 zdravstvenih stručnjaka.
Na simpoziju pod nazivom „Komorbiditeti u medicini – izazovi u svakodnevnoj kliničkoj praksi“, profesorica Savić govorila je o savremenim pristupima liječenju nikotinske zavisnosti, s posebnim naglaskom na pacijente koji nisu spremni prestati pušiti.
„Prestanak pušenja ostaje prioritet, ali u svakodnevnoj kliničkoj praksi susrećemo i pacijente koji, uprkos savjetovanju i prethodnim pokušajima, nastavljaju pušiti. Važno je da takve pacijente ne izgubimo iz sistema podrške, već da s njima nastavimo razgovarati o mogućnostima smanjenja zdravstvenih rizika“, poručila je profesorica Savić.
Prema podacima predstavljenim tokom predavanja, 35,3 posto punoljetnih u Bosni i Hercegovini koristi duhanske proizvode, što našu zemlju svrstava među evropske države s najvišom stopom njihove upotrebe.
Jedna od tema koja je izazvala posebno interesovanje učesnika bila je razlika između klasičnih cigareta i proizvoda koji zagrijavaju duhan. Za razliku od cigareta, kod kojih sagorijevanjem nastaje dim s brojnim toksičnim materijama, proizvodi koji zagrijavaju duhan funkcionišu bez sagorijevanja i mogu smanjiti izloženost određenim štetnim sastojcima u poređenju s cigaretnim dimom.
„Kod punoljetnih pušača koji nisu spremni prestati, važno je otvoriti informisan razgovor i o alternativama koje ne sagorijevaju duhan. Međutim, smanjena izloženost štetnim materijama nije isto što i dokazana dugoročna zdravstvena sigurnost. Ovi proizvodi nisu bez rizika, a potpuni prestanak pušenja ostaje najbolji izbor“, naglasila je Savić.
Kako je istaknuto tokom predavanja, međunarodni stručni dokumenti prepoznaju potrebu za individualiziranim pristupom pacijentima. Dokazano efikasne metode, poput farmakoterapije i bihevioralne podrške, ostaju prvi izbor, dok se kod odraslih pušača koji odbijaju ili ne uspijevaju prestati može razmotriti razgovor o bezdimnim alternativama, uz procjenu rizika, izbjegavanje istovremene upotrebe s cigaretama i kontinuirano medicinsko praćenje.
Predavanje je podstaklo brojna pitanja i sadržajnu stručnu diskusiju, posebno o pristupu pacijentima koji nastavljaju pušiti.
„Smatram da je najveći doprinos predavanja bio otvaranje prostora za argumentovanu stručnu razmjenu i bolje razumijevanje mogućnosti pacijentima koji nastavljaju da puše. Izraženo interesovanje učesnika potvrđuje relevantnost ove teme i potrebu za daljim edukativnim aktivnostima“, zaključila je profesorica Savić.
Drugi međunarodni medicinski simpozij „Prijedor 2026“ održan je pod pokroviteljstvom Vlade Republike Srpske, Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Grada Prijedora i Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, u organizaciji Doma zdravlja Prijedor i Bolnice Prijedor.