Ono što su znali još naši preci, a što je danas potvrdila i nauka, jeste da vremenske (ne)prilike utiču na zdravlje ljudi.
Danas je i službeno priznato da postoji meteoropatija, odnosno tegobe koje su posljedica vremenskih promjena.
Nagle promjene temperature vazduha kojima smo izloženi posljednjih nekoliko dana muče i hronične bolesnike i relativno zdrave osobe. Naime, zbog nagle promjene vremena, kada je nakon dužeg perioda vruće dane zamijenilo kišovito i tmurno vrijeme, a temperatura se znala spustiti i do 15 stepeni, veliki broj bh. građana žalio se na umor, glavobolju, probleme sa pritiskom, ali i na psihičke poteškoće kao što su problemi sa nesanicom, promjenama raspoloženja i razdražljivošću.
Meteoropatija ili "bolest vremena" danas pogađa i zdrave osobe, mlade ljude, pa čak i djecu. Iako medicina još ne može da objasni sve efekte klimatskih promjena na zdravlje, prema nekim istraživanjima oko 80 odsto svjetske populacije osjeća tegobe usljed promjene vremena. Takođe, istraživanja pokazuju da meteoropatija najčešće pogađa djecu mlađu od 15 i osobe starije od 50 godina.
Stručnjaci ističu da su najmlađi osjetljivi na promjenu vremena jer više od ostalih slijede instinkte i reaguju na uticaje elektromagnetnih talasa, dok starije osobe imaju osjetljiviji metabolizam, koji jače reaguje na hormonske promjene uzrokovane promjenom vremena.
Intenzivni bolovi u kostima i zglobovima, žiganje i "sijevanje" na mjestu starih rana i lomova, probadanje u grudima, migrena, vrtoglavica, pospanost, nesanica, nervoza i povišen krvni pritisak najčešće su reakcije ljudskog organizma na nagle klimatske promjene. Ipak, nagle vremenske promjene najveća su mora za većinu hroničnih bolesnika, naročito za osobe oboljele od kardiovaskularnih bolesti, kao i nervno labilne i reumatične osobe.
Prema riječima Dijane Savić, psihologa, procesi u organizmu povezani su s naglim promjenama vremenskih uslova, a ljudi na njih reaguju različito.
"Zdravi ljudi zbog ovakvih vremenskih prilika mogu biti razdražljiviji i napetiji, sa povremenim glavoboljama, ali obično se sve završava na tome", objašnjava Savićeva.
U takvim slučajevima, dodaje, često naprasno reaguju i pokazuju pojačan izliv bijesa i razdražljivosti. Kaže da bi građani trebalo da se nauče nositi sa problemom meteoropatije i da pronađu način kako da ih što lakše prebrode.
Kod hroničnih bolesnika, navodi Savićeva, zdravstveni problemi su mnogo izraženiji.
"Nagle promjene vremena pojačavaju već prisutne hronične bolesti, posebno kada je riječ o radu srca i krvotoka. Ljudskom tijelu, naime, treba četiri do pet sati da se prilagodi promjenama temperature i vlage u okolini, što je posebno teško osobama koje imaju srčane probleme", ističe ona.
Dodaje da na nagle promjene vremena posebno reaguju i nervno labilni ljudi, osobe koje imaju život sa intenzivnim emocijama, anksiozne i depresivne osobe.
"Sve više ljudi je podložno meteoropatiji upravo zato što je porastao broj negativnih faktora u životu kao što su stres, gubitak pozitivnih vrijednosti, neprekidno takmičenje, gubitak posla, ali i atmosfersko zagađenje", ističe Savićeva.
I doktorica Nevenka Todorović, specijalista porodične medicine Doma zdravlja Banjaluka, navodi da nagle promjene vremena utiču prvenstveno na zdravstveno stanje bolesnika koji boluju od teških, hroničnih i iscrpljujućih oboljenja, tako što im se pojačavaju tegobe.
"Kod reumatskih oboljenja javljaju se bolovi u zglobovima, otežano kretanje, tromost, a kod srčanih zamaranja i bol u grudima. Pacijenti sa disajnim problemima imaju otežano disanje, zamaranje, preznojavanje i loš san. Takođe, pacijenti sa psihičkim problemima imaju češće nesanice, nervozni su i često se žale na tjelesne tegobe i bolove", pojašnjava ona i dodaje da nagle promjene temperature i vlažnost vazduha često izazivaju i migrenske napade.
Prelazi između godišnjih doba su "kritične tačke" jer su tada učestalije pojave bolesti, ali i smrtnosti. Nagla promjena vremena izaziva veću učestalost srčanih i moždanih udara, prehlada, upale disajnih organa i astmatičnih napada kod starijih osoba i hroničnih kardiovaskularnih bolesnika.
Naime, istraživanja u Francuskoj govore o povezanosti vremenskih prilika i mogućnosti moždanog udara kao posljedica smanjenja protoka krvi u velikim krvnim žilama koje su sužene arterosklerotskim naslagama.
Meteoropatska stanja obično traju onoliko koliko traje nepovoljan vremenski period. Sa poboljšanjem vremenskih prilika i simptomi meteoropatije se smanjuju.
Ipak, stručnjaci tvrde da meteoropate nisu samo oni koji pate zbog lošeg vremena. Neki oblici meteoropatije, prema njima, u vezi su sa smanjenjem dnevne količine svjetlosti. Zato se jedna vrsta depresije, kao i nesanice, javlja kod pojedinih ljudi u jesen i zimu.
Ljekari savjetuju:
dovoljno spavajte jer je umoran čovjek osjetljiv na sve, pa i na promjenu vremena
fizičku aktivnost i boravak na svježem vazduhu
praktikujte laganu ishranu bogatu vitaminima
redovno se tuširajte naizmjenično toplom i hladnom vodom
slojevito se oblačite
hronični bolesnici moraju strogo da se pridržavaju terapije