Vitamini i minerali kao zaštitne materije neophodni su organizmu i zato ih treba uzimati tokom cijele godine.
Zbog visokih dnevnih temperatura, koje utiču na psihofizičku sposobnost ljudi, ishranu treba prilagoditi ljetnim uslovima. S obzirom na povećan gubitak tečnosti znojenjem, preporučjuje se konzumiranje većih količina tečnosti (ako taj unos ne utiče na pogoršanje već postojećeg zdravstvenog problema) npr. vode, mineralne vode, prirodno cijeđenih sokova bez šećera i sokove od povrća.
S obzirom na to da je većina vitamina i minerala fotolabilana (oksidiraju na svjetlost) i termolabilana (kuvanjem se može uništiti do 100 odsto vitamina C i folne kiseline, 50-80 odsto vitamina B kompleksa, 40 odsto vitamina A i vitamina D) najbolje je koristiti svježe, termički neobrađeno voće i povrće kao izvor vitamina u vidu voćnih salata, laganih poslastica u kombinaciji sa voćem. Bez ograničenja se može koristiti i lisnato povrće sa dosta dijetnih vlakana kao što su spanać, blitva, zelena salata, kelj, kupus, peršun, celer...
Pravilno uravnotežena i raznovrsna ishrana sadrži dovoljne količine vitamina i minerala. Farmakološki vitaminski i mineralni preparati mogu se unositi samo kao dodatak svakodnevnoj prehrani.
Veoma je važno znati da nedostatak vitamina u organizmu može izazvati razna oboljenja. Davno su opisane bolesti nastale zbog ekstremnog nedostatka vitamina, kao što su noćno sljepilo (nedostatak vitamina A), beri beri (nedostatak vitamina B1), rahitis (nedostatak vitamina D) i skorbut (nedostatak vitamina C). Zbog nedostatka minerala joda nastaje struma (gušavost), a nedostatak minerala kalcijuma, fosfora i magnezijuma može dovesti do demineralizacije kostiju, patuljstog rasta, razdražljivosti, nesanice i drugih znakova.
Posljedice nedovoljnog unosa vitamina i minerala u organizam su ipak najčešće teže prepoznatljivi i nespecifični znaci kao što su umor, malaksalost, nesanica, dermatitisi, tj. promjene na koži, pucanje kapilara, rinitisi, faringitisi, odnosno hronične upalne promjene grla, promjene ponašanja u smislu anksioznosti, depresije, pa čak i seksualne disfunkcije.
Vesna Petković,
specijalista higijene - zdravstvene ekologije