ZAGREB - Prema podacima hrvatske Agencije za lijekove i medicinske proizvode, Zagreb je "najdepresivniji" grad u toj zemlji, s obzirom na to da su stanovnici prestonice pravi "gutači antidepresiva", piše zagrebački "Večernji list".
Hiljadu Zagrepčana dnevno potroši čak 4,2 kutije "lijekova za smirenje", dok 1.000 Ličana dnevno popije samo 0,3 kutije antidepresiva, piše taj list.
To, kako se navodi, znači da Zagrepčani u prosjeku troše 14 puta više antidepresiva od Ličana.
Psihijatar Miro Jakovljević, načelnik zagrebačke Psihijatrijske klinike "Rebro", ne smatra da su Zagrepčani baš toliko puta depresivniji od Ličana koliko govori suva statistika.
Kako kaže Jakovljević, nije sporno da je život u Zagrebu stresniji, brži i neizvjesniji i da su ljudi po logici stvari frustriraniji, pa samim tim i depresivniji.
On, međutim, smatra da veću potrošnju lijekova djelom treba tražiti u tome što su stanovnici većih gradova upućeniji pa se lakše odlučuju da pomoć zatraže od psihijatra.
To je u velikim sredinama u posljednje vrijeme postalo normalno, a takve osobe nisu obilježene.
S druge strane, ističe Jakovljević, u manjim ruralnim sredinama još uvijek nije posve "normalno" kada neko ide kod psihijatra.
Stoga ne iznenađuje podatak što se na drugom, trećem i četvrtom mjestu po potrošnji antidepresiva nalaze Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska i Osječko-baranjska županija, dakle županije s velikim urbanim centrima.
Jakovljević ističe da je potrošnja antidepresiva u porastu još od devedesetih godina kada je došla nova generacija lijekova koji su se pokazali kao vrlo djelotvorni i koji nisu izazivali teške nuspojave. Antidepresivi se, tvrdi on, više troše i zato što ih propisuju ljekari opšte prakse, pa su postali dostupniji pacijentima.
"Povećala se potrošnja lijekova, ali se zato i psihičke bolesti uspješnije liječe", ističe Jakovljević.
Povećana potrošnja "lijekova za smirenje" može se dovesti u korelaciju s brojem samoubistava, koja se u posljednjih dvadesetak godina smanjuju.
Dok je u Hrvatskoj tokom 90-ih bilo čak 25 samoubistava na 100.000 stanovnika, sada je taj broj pao na 17, istakao je Jakovljević.
On smatra zanimljivim to što pacijenti koji uzimaju andipresive gube želju za alkoholom.
Ipak, upozorava da antidepresivi mogu pomoći u liječenju, ali da nisu čarobni štapić, pa je za uspješno liječenje depresije potrebno da pacijent potpuno promijeni životni stil.