Zdravlje

Pratite nas na Google news

Zašto se ljudi tokom pandemije osjećaju lijeno

Zašto se ljudi tokom pandemije osjećaju lijeno
Foto: N.N. | Zašto se ljudi tokom pandemije osjećaju lijeno
N.N.

Iako je lako osjećati krivicu jer niste svaki trenutak boravka kod kuće tokom pandemije iskoristili produktivno, jedan profesor ističe da ljudi moraju prebroditi ovu krivicu i prestati sebe smatrati lijenima.

Devon Prajs, autor knjige "Lijenost ne postoji" i profesor Univerziteta Lojola u Čikagu, rekao je da ljudi u vrijeme lockdowna nisu u potpunosti objektivni, zbog čega se okreću mislima da traće vrijeme kod kuće.

Lockdown može navesti ljude na pomisao da bi svaki trenutak kod kuće trebalo da provedu radeći nešto, pojašnjava on. I dok mnogi osjećaju da manje rade od kuće, kaže da istraživanja zapravo pokazuju porast produktivnosti usred pandemije.

Istraživanje koje je objavljeno u septembru prošle godine, a koje je naručila britanska telekomunikacijska kompanija "Talk Talk", otkrilo je da je gotovo tri od pet među ukupno 1.250 anketiranih britanskih radnika izjavilo da im je produktivnost porasla otkako rade od kuće. Takođe su pojedina istraživanja pokazala da su ljudi proteklu godinu više sati radili od kuće nego što bi inače radili na poslu.

Ipak, mnogi i dalje osjećaju kao da su lijeni. Prajs pojašnjava zašto. U svojoj knjizi on piše da bilo kakva ograničenja čine da se ljudi osjećaju lijenima. Kako kaže, ljudi su tokom lockdowna uvjereni da treba da rade više kako bi prevazišli ove izazove. Stoga svoje samopoštovanje vežu za svoju produktivnost, što čini da vjeruju kako je rad središte njihovog života, pojašnjava Prajs.

Dodaje da su osjećaji takozvane lijenosti često zapravo moćan instinkt samoodržanja.

"U nama ne postoji moralno korumpirana i lijena sila koja nas bez razloga tjera na neproduktivnost. Nije nikakvo zlo biti limitiran i imati potrebu za pauzom. U stvari, taj instinkt, potreba za odmorom, ključni je dio načina na koji ćemo ostati živi i napredovati dugoročno", piše on.

U svojoj knjizi on navodi primjera koji se često može pogrešno protumačiti kao lijenost na radnom mjestu, a što je poznato kao cyberloafing. To je situacija kada se ljudi okreću skrolanju po društvenim mrežama i internetu tokom ili između velikih zadataka.

"Istraživanja sugerišu da ljudi imaju tendenciju da skrolaju radi opuštanja i oživljavanja mozga, što je u osnovi isti razlog zašto, na primjer, na radnom stolu traže olovku koja im zapravo i ne treba", napisao je Prajs.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije