Zdravlje

Šta je sindrom "eksplodirajuće glave"?

Šta je sindrom "eksplodirajuće glave"?
Foto: Drazen Zigic/Freepik | Stres i umor mogu biti okidači simptoma
D.T.

Sindrom "eksplodirajuće glave" neobičan je poremećaj spavanja iz grupe parasomnija.

Poremećaji i uzroci

  • Neobičan poremećaj iz grupe parasomnija spavanja
  • Osjećaj glasnih zvukova bez stvarnog izvora
  • Najčešće se javlja pri uspavljivanju ili buđenju
  • Uzroci nisu potpuno razjašnjeni, povezan sa stresom
  • Uglavnom bezopasno stanje koje remeti kvalitet sna

Kod njega osoba, najčešće dok tone u san ili se budi, iznenada ima dojam da je čula snažan prasak, eksploziju, pucanj ili drugi jako glasan zvuk, iako stvarnog zvuka nema. 

Naziv zvuči alarmantno, ali stručni izvori naglašavaju da je riječ o benignom stanju, odnosno da samo po sebi obično nije opasno.

Važno je istaknuti da ovaj sindrom najčešće nije bolan. Osoba se može naglo trgnuti, uplašiti i osjetiti lupanje srca, a ponekad se uz zamišljeni zvuk javlja i bljesak svjetla ili kratki trzaj mišića. 

Problem zato uglavnom nije fizička povreda, nego strah i prekid sna, posebno ako se epizode ponavljaju.

Uzroci još nisu do kraja razjašnjeni

Tačan uzrok još nije do kraja razjašnjen. Prema stručnim medicinskim pregledima, istraživanja su još ograničena, a jedna od vodećih pretpostavki je da je riječ o kratkotrajnom poremećaju u prijelazu između budnosti i sna. 

Neobičan poremećaj izaziva osjećaj glasnih zvukova. 
Foto benziox/Freepik
Neobičan poremećaj izaziva osjećaj glasnih zvukova. Foto benziox/Freepik

Kao mogući okidači ili povezani čimbenici često se navode stres, umor, nesanica i uopšteno loš san.

Dijagnoza se obično postavlja prema opisu simptoma, odnosno prema tome kada se epizode događaju i kako ih osoba doživljava. 

Doktoru je pritom važno razlikovati sindrom "eksplodirajuće glave" od drugih stanja koja takođe mogu remetiti san ili izazvati neugodnosti kao što su neke neurološke smetnje, druge parasomnije ili problemi sa sluhom.

Drugim riječima, iako je sam sindrom uglavnom bezopasan, simptome ipak treba pravilno procijeniti ako su česti, neobični ili se javljaju sa drugim tegobama.

Liječenje nije uvijek potrebno

Liječenje nije uvijek potrebno. Mnogim ljudima najviše pomaže već samo objašnjenje da stanje nije opasno, jer to može smanjiti strah i napetost povezanu sa epizodama. 

Uz to se najčešće savjetuju bolja higijena spavanja, više odmora i smanjenje stresa.

Ako su epizode učestale jako uznemirujuće ili ih prate drugi simptomi, preporučuje se razgovor sa doktorom kako bi se isključili drugi uzroci i po potrebi odredio dalji pristup.

(Index)

Najčitanije