Da li sjedite dok čitate ovo? Pa, znajte da vam to što sjedite može skratiti životni vijek.
Nikako ne smatramo da treba potpuno da iskorijenite dole navedenih 11 stvari ili navika koje skraćuju život, ali je sigurno da treba da u njima budete umjereni. Jer, pretjerivanje, ma u čemu, ma koliko to bezazleno bilo, ne može biti dobro.
1. TEŠKO PRONALAZITE PARTNERA
Ako vam je izuzetno teško da pronađete partnera, to vas može koštati nekoliko mjeseci života, a ako ste duži period bez partnera, to vam može skratiti život za čitavu deceniju! Istraživanja su pokazala da u zajednicama u kojima njeni pripadnici manje vode ljubav usljed poremećenog odnosa u broju muškaraca i žena, u korist jednih ili drugih, životni vijek kraće traje. Na dužinu života čak može uticati i to ako ste išli u srednju školu u kojoj je ogromna većina đaka istog pola.
Povrh svega, druga studija pokazuje da se za 32 procenta povećava rizik od smrti kod onih koji nikad nisu bili u braku.
2. SJEDITE VIŠE OD NEKOLIKO SATI DNEVNO
Živjećete čitave dvije godine manje ako dnevno sedite više od tri sata!
Čak ni redovno vježbanje ne smanjuje potencijalne negativne posljedice dugog sjedenja.
U drugom istraživanju došlo se do zaključka da sjedenje od više od 11 sati dnevno povećava rizik od smrti za 40 odsto u naredne tri godine.
3. NE DRUŽITE SE SA LJUDIMA
Ljudi koji se slabo druže imaju veće šanse da umru ranije, zaključili su naučnici na osnovu analize podataka iz 148 različitih studija. Duži periodi usamljenosti mogu biti štetni, isto onoliko koliko šteti 15 popušenih cigareta dnevno.
Starije osobe koje imaju širok krug prijatelja duže žive, i za to imaju 22 odsto veće šanse, zbog toga što druženje sa ljudima pospješuje rad mozga kod starijih osoba.
4. “ZAKUCANI” STE ZA TELEVIZOR
Gledanje televizije samo dva sata dnevno povećava rizik od prerane smrti, srčanih oboljenja i dijabetesa tipa 2. Negativni efekti gledanja televizije se poklapaju sa potencijalnim negativnim posljedicama pretjeranog sedenja, ali gledanje televizije još više pogoršava posljedice sjedenja. Svaki sat proveden ispred televizora poslije 25. godine života smanjuje životni vijek za 21,8 minuta, izračunali su naučnici.
5. PRETJERUJETE S NEZDRAVOM HRANOM
Svi smo upoznati sa štetnošću nezdrave hrane, ali mnogo nas i dalje ne može da je izbaci iz ishrane. Pored toga što nezdrave namirnice treba potpuno izbaciti, upotrebu crvenog mesa treba smanjiti na minimum, jer smanjuje životni vijek za 20 odsto ukoliko se u njemu pretjeruje.
6. JOŠ TRAŽITE POSAO
Nezaposlenost povećava rizik od prevremene smrti čak za 63 procenta! Tako glasi zaključak kanadskih naučnika nakon što su analizirali podatke prikupljane tokom 40 godina od 20 miliona ljudi u 15 zemalja. Druga studija kojom su bile obuhvaćene bjelkinje Amerikanke otkrila je da su dva faktora koja najviše utiču na skraćeni životni vijek nezaposlenost i pušenje. I treća studija pokazuje da starije osobe koje izgube posao u vrijeme recesije mogu očekivati da će živjeti kraće za tri godine.
7. DUGO PUTUJETE DO POSLA
Ako vam do posla treba sat vremena, znajte da to povećava stres i da ima iste negativne posljedice kao dugo sjedenje. Dugo putovanje do posla više utiče na žene i to one koje duže vremena prelaze do posla po 50 kilometara dnevno. Dok švedski istraživači povezuju putovanje do posla sa gojaznošću, nesanicom i višom stopom razvoda, nije bilo moguće ustanoviti zašto to ima pogubniji uticaj na žene.
8. AKO NEMATE SEKSUALNO ZADOVOLJENJE
Ispitivanje urađeno među muškarcima pokazalo je da nepostizanje orgazma tokom dužeg vremena potencijalno može povećati stopu smrtnosti za 50 odsto u odnosu na one koji redovno imaju orgazam.
9. RADITE U NEPRIJATELJSKOM OKRUŽENJU
Ako niste uspjeli da ostvarite čvrste veze sa kolegama na poslu, to takođe može uticati na skraćenje života.
Jako je bitno da uživate podršku među kolegama.
Iako podrška šefova i pretpostavljenih izgleda nema uticaja na životni vijek, oni koji nemaju dovoljno podrške na poslu imaju 2,4 puta veću šansu da umru prevremeno.
10. NE SPAVATE DOVOLJNO (ILI SPAVATE PREVIŠE?)
Životni vijek je kraći kod onih koji spavaju kraće od pet ili duže od devet sati. Mnogi od nas češće pate od manjka nego od viška sna.
Hroničan nedostatak sna povezan je sa većim rizikom od kardiovaskularnih oboljenja, dijabetesa, demencije, kognitivnih i problema sa pamćenjem, dobitka na težini i prerane smrti. S druge strane, neka istraživanja pokazala su i da prekomjerno spavanje takođe može da bude problematično.
Optimalno bi bilo spavati u prosjeku osam sati dnevno, da bismo mogli da funkcionišemo normalno. Neka druga istraživanja, recimo, zagovaraju da je sasvim dovoljno spavati sedam sati. Pokazalo se da je stopa smrtnosti povećana za 12 odsto kod onih koji spavaju osam sati u odnosu na one koji u snu provedu sedam sati. Takođe, potreba za dužim spavanjem može biti znak drugih fizičkih oboljenja, od dijabetesa do depresije.
11. PLAŠITE SE SMRTI, ILI DA NEĆETE ŽIVETI DOVOLJNO DUGO
Riječ je o bolnom paradoksu. Strah od prevremene smrti (tanatofobija) može na kraju postati uzrok prevremene smrti.
Pored toga, intenzivni strah od smrti, takođe, može dovesti do kardiovaskularnih oboljenja, rezultat je istraživanja vršenog nad Amerikancima koji se plaše ponovljenog napada od 11. septembra 2001. godine. Iako “normalan” strah od smrti može imati pozitivne efekte - odlazićemo u teretanu, vježbaćemo, hranićemo se zdravo.... - strah od umiranja ipak značajno utiče na životni vijek, posebno kod odraslih koji se bliže starijem dobu.