Život

Amerikanci bi od Riponjine jame napravili atrakciju

Amerikanci bi od Riponjine jame napravili atrakciju
Foto: N.N. | Amerikanci bi od Riponjine jame napravili atrakciju

BOSANSKI PETROVAC - Da Amerikanci imaju Riponjinu jamu, napravili bi od nje turističku atrakciju jer je riječ o neprocjenjivom prirodnom bogatstvu, kaže Dubravka - Dunja Kartal (60), rodom iz Bosanskog Petrovca, a nastanjena u Atlanti, prijestonici američke države Džordžija.

Ova Amerikanka, koja se ponosi našim korijenima, svake godine dođe u rodni kraj, gdje posjećuje majku, a ovaj put je, čuvši za pećinu pronađenu u njenom zavičaju, poželjela da se pored nje fotografiše, ali je, zatim, otišla i korak dalje.

Sa mještaninom Sinišom Mrđom, članom lokalnog Kluba ekstremnih sportova "Crni vrh", te Aleksandrom Peganom iz Speleološkog društva "Ponir" Banjaluka, koji su prvi ušli u ovu jamu prije nekoliko mjeseci, nedavno se spustila i ona, a impresije su takve da, kako kaže, ovako nešto vjerovatno ne postoji na našoj planeti.  

"Jako volim prirodu. Pošto sam u Americi već 20 godina, išla sam u jednu pećinu u Tenesiju koju su Amerikanci prelijepo uredili i osvijetlili, ali, uprkos tome, sa Riponjinom jamom ne može se porediti", navodi Kartalova za "Nezavisne".

Ideja da bar dođe do ulaza u Riponjinu jamu, u petrovačkom selu Smoljana, kod nje se javila nakon što je na internetu pratila Mrđine objave o ovoj atrakciji.

"Kad sam stigla u Bosanski Petrovac, javila sam se Siniši. Željela sam da ga upoznam i priđem pećini. Kad sam se čula s njim, on  je rekao: 'Odlično, Pegan i ja smo tu'. Zatim sam poželjela i ja da se s njima spustim i tako se to i dogodilo. Uvjerila sam se da je to savršenstvo, osjećala sam se kao da nismo na ovoj planeti. Prizori su izvanredni, toliko je pećinskih ukrasa. Koju god riječ da upotrijebite, ona nije dovoljno jaka da opišete tu ljepotu", navodi Kartalova.

Ističe da lokalno stanovništvo još nije svjesno koliko bi afirmacija ove pećine značila za sam Bosanski Petrovac, ali i šire.

"Moglo bi, recimo, da se napravi turističko naselje u blizini te pećine. Čitav grad bi bio poznat i stanovništvo bi moglo da živi od te pećine", napominje Kartalova.

Kad se iduće sedmice vrati u Džordžiju, pokušaće da pomogne ovdašnjim entuzijastima.

"Rekla sam Siniši da ću kad se vratim u Ameriku porazgovarati sa nekim ljudima da ako bude moguće dogovorim bilo kakvu donaciju da im pomognem. On i Pegan stvarno to zaslužuju", napominje Kartalova.

Mrđa, čija je višedecenijska radoznalost nedavno urodila plodom pa se početkom juna spustio u, kako se vjeruje, jednu od najstarijih pećina u Evropi, ističe da mu je zadovoljstvo što je svojoj zemljakinji, nastanjenoj u dalekoj Americi, ispunio želju.

"I dalje nam se javlja veliki broj speleologa, biologa, geologa te ostalih stručnjaka iz svih krajeva svijeta, koje je naše otkriće oduševilo i zainteresovani su da uđu u ovu jamu", rekao je Mrđa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije