Život

Bili sujevjerni ili ne od petka 13. mnogi zaziru

Bili sujevjerni ili ne od petka 13. mnogi zaziru
Foto: N.N. | Bili sujevjerni ili ne od petka 13. mnogi zaziru

Zla kob broja 13 vuče korijenje još iz vremena Vikinga. Naime, postoji stari norveški mit o 12 bogova koji su priredili večeru u Valhali (ekvivalent hrišćanskom raju u nordijskoj mitologiji), na koju je nepozvan upao 13. gost, nestašni Loki.

On je uspio navesti slijepog boga tame Hodera da pogodi Baldera, boga veselja i zadovoljstva, strelicom od bijele imele. Balder je umro i cijela zemlja zavijena je u crno; bio je to loš, nesretan dan. Od tog trenutka, broj 13 smatra se kobnim i zlosutnim.

Stari Rim

Prema vjerovanjima iz vremena starog Rima, vještice su se sastajale u grupama od 12. Trinaesti učesnik redovno je bio đavo.

U novijim zapisima povezanost petka i broja 13 prvi put je spomenuta u biografiji italijanskog kompozitora Đoakina Rosinija. U njoj se spominje da je Rosini do posljednjeg bio okružen svojim vjernim prijateljima, koji su broj 13 smatrali nesretnim brojem, baš kao što su i petak smatrali nesretnim danom. Nevjerovatno je da je Rosini umro 13. novembra, baš na petak.

13 - nesavršen broj

Iako postoji nekoliko teorija o nastanku vjerovanja o zloj kobi petka 13., činjenica je da ono predstavlja kombinaciju najčešće smatranog nesrećnog dana u sedmici, sa nesrećnim datumom. Dok numerolozi broj 12 smatraju "potpunim" brojem: 12 mjeseci u godini, 12 znakova zodijaka, 12 bogova na Olimpu, 12 apostola… kad se broju 12 doda 1 narušava se njegova "potpunost" i dobija se nesavršen broj 13, koji se povezuje sa nesrećom.

I u Bibliji postoji referenca na nesrećni broj 13

Juda, apostol koji je izdao Isusa, bio je trinaesti gost na Posljednjoj večeri.

Isus Hris razapet u petak

Kad je o petku riječ, poznata je činjenica da je Isus Hrist bio razapet upravo na taj dan. Neki tumači Biblije tvrde da je Eva upravo u petak navela Adama da kuša zabranjeno voće, a možda je najznakovitije vjerovanje da je Kain ubio svog brata Abela baš u petak 13.

I Britanci su petak smatrali nesrećnim danom još u 14. vijeku, pa je tako u "Pričama iz Kenterberija", zabilježeno da ništa ne treba započinjati ovim danom, niti treba kretati na neki daži put.

Procjenjuje se da i privreda trpi zbog fobije, jer svakog petka 13. izgubi 800 - 900 miliona dolara, zbog toga što ljudi izbjegavaju tog dana raditi stvari koje inače rade, uključujući i odlazak na posao.

Ne smatra se svugdje danom loše sreće

Ipak, nije u svim zemljama tako. U zemljama španskog govornog područja, utorak 13. se smatra danom loše sreće. I Grci su utorak smatrali nesretnim, posebno ako pada 13. u mjesecu. Događaji koji su samo pojačali ovo sujevjerje jeste pad Konstantinopolja koji se desio na utorak, 13. aprila, 1204. godine, ali je Konstantinopolj "pao" još jednom na utorak, 13. aprila 1453. godine, kad je "pao u ruke" Otomanskog carstva.

U Italiji nerećan petak 17

U italijanskoj kulturi nesrećnim se smatra petak 17., a ne 13. Naime, u Italiji se 13 generalno smatra srećnim brojem. Međutim, usljed uticaja zapadnjačke kulture, 13 je postao nesrećan broj.

Prema podacima Centra za statistiku osiguravajućih društava Holandije, mnogo manje nesreća, krađa i požara dešava se kad 13. u mjesecu pada petkom. Tako broj saobraćajnih nesreća svakog petka iznosi oko 7.800, dok je petkom 13. taj broj je ispod prosjeka i iznosi 7.500. Oni sujevjerni to tumače da su ljudi tim danom oprezniji i da zato ima manje nesreća.

Svaki mjesec koji počinje nedjeljom, imaće petak 13. i u svakoj kalendarskoj godini postoji bar jedan petak 13. Takođe, postoje godine koje imaju i po tri petka 13. što je bio slučaj sa 2009. i 2012. godinom.

Najduži period bez petka 13. je 14 mjeseci i desio se u periodu od jula 2001. do septembra 2002. godine i od jula 2012. do septembra 2013. godine.

ZANIMLJIVOSTI

  • U svijetu je zabilježena i fobija od petka 13. koja se zove frigatriskaidekafobija - predstavlja kombinaciju riječi petak, trinaesti i fobija;
  • Više od 80 odsto nebodera u svijetu uopšte nema 13. sprat;
  • Mnogi aerodromi nemaju 13. sletnu pistu;
  • U bolnicama i hotelima često ne postoji soba broj 13;
  • U Firenci, kuće koje se nalaze između kućnih brojeva 12 i 14 označene su brojem 12 i po.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije