Neki od vrhunskih naučnika, muzičara i književnika iza kojih su ostala djela neprolazne vrijednosti ipak nisu bili savršeni u svakom pogledu.
Naime, pisac Mejson Kari u svojoj novoj knjizi "Dnevni rituali" otkriva bizarne navike poznatih istorijskih osoba. Svako od navedenih u knjizi, bilo da se radi o vrhunskom naučniku poput Alberta Ajnštajna ili muzičaru poput Luisa Armstronga, imao je dnevne rituale kojih se držao kako bi bio produktivan.
Američki kompozitor "Rapsodije u plavom", Džordž Geršvin za svojim je klavirom komponovao isključivo u pidžami ili kućnom ogrtaču. Njegov brat Ajra za njega je rekao kako nikad nije mogao da bude opušten i da je uvijek nešto morao da radi.
Jedan od najvećih umova uopšte Albert Ajnštajn živio je povučenim životom. Nije volio da posjećuje berbera, pa je zbog toga puštao kosu da mu naraste, a čarape je smatrao nepotrebnim proizvodom.
Čarls Dikens, britanski pisac, imao je jedan bizaran prohtjev. Njegova radna soba morala je da bude uređena tako da se u njoj nalazila mala vaza sa uvijek svježim cvijećem, veliki nož za sječenje papira, pozlaćeni list s figuricom zeca koji se nalazio na njemu i dva bronzana kipa debelih žaba kako vitlaju mačevima u međusobnom dvoboju.
Najpoznatija svjetska autorka kriminalističkih romana Agata Kristi zapravo nikad nije imala radni sto. Pisala je gdje joj je odgovaralo, od stola za večeru, preko polica pa do ostalih ravnih površina u stanu. Kako bi sama govorila, bilo koja površina bila je dobra za pisanje.
Truman Kapote, autor "Doručka kod Tifanija", pisao je isključivo u krevetu i to uz kafu i cigarete. Ipak, u pepeljari je gasio samo tri opuška, a ostale je trpao u džep. Kompulsivno je sabirao u glavi, a odbijao je i da odsjeda u hotelskim sobama "nesrećnih" brojeva. Takođe, "nesrećne" brojeve nije pozivao ni telefonom..
Luis Armstrong, pionir džeza i brilijantan muzičar, živio je u pokretu. Na nastupe bi dolazio uvijek dva sata ranije, a prije izlaska na binu bi, umjesto alkohola, pušio marihuanu kako bi se opustio.
Telefon je definitivno izum bez kojeg je nemoguće zamisliti današnje društvo, a njegov pronalazač Aleksandar Grejam Bel bio je radoholičar koji je spavao svega tri sata na dan.
Otac američke literature Mark Tven imao je velike muke s nesanicom. Poput njegovih čuvenih likova Toma Sojera i Haklberija Fina, i on sam je često spavao na neugodnim i neudobnim mjestima. Preferirao je spavanje na podu kupatila.
Frensis Skot Ficdžerald, autor proslavljene novele "Veliki Getsbi", koja je prošle godine i ekranizovana, vjerovao je kako je alkohol nužan za kreativno pisanje. To je obilato koristio.
Kako je živio u doba prohibicije u SAD, vjerovao je kako je čisti džin najbolji lijek za manjak inspiracije, jer je djelovao odmah i teško ga je bilo otkriti. Alkoholizam je bio i okidač njegove prerane smrti u četrdeset četvrtoj godini.
Viktor Igo, pisac "Jadnika" i "Zvonara crkve Notr Dam", imao je mazohistički dnevni ritual pranja u ledenoj vodi. Ujutro bi gutao dva sirova jajeta, a bradu i brkove je održavao svakodnevnim odlaskom kod berberina.
Karl Marks, otac komunizma, tokom 34 godine, koje je proveo u Londonu, provodio je mnoge dane u sobi za čitanje Britanskog muzeja između devet sati ujutro i 19 sati naveče. Danas je ta soba izložbeni prostor.
Moderni rituali
I savremene poznate ličnosti njeguju sopstvene ritale. Prije redovnog odlaska na frizuru u 6.45, svakog jutra Ana Vintur, urednica "Voguea", prvo odigra teniski meč, koji počinje 5.45.
Glumica Gvinet Paltrou, na primjer, za sebe tvrdi da "uopšte nije jutarnji tip", ali da svakog jutra ustaje u 4.30 kako bi vježbala jogu.
"U pitanju je odlučnost. Ja sam vrlo stroga prema sebi. Kad vježbam šest dana u sedmici i jedem zdravo, osjećam se mnogo bolje", ispričala je ona.