Život

Državljani Srbije na drugom mjestu među "novim Nijemcima"

Državljani Srbije na drugom mjestu među "novim Nijemcima"
Državljani Srbije na drugom mjestu među "novim Nijemcima"
Beta

BERLIN - Građani Srbije su, poslije ljudi turskog porijekla, najmnogobrojniji među skoro milion ljudi koji su u periodu od 2002. do 2009. uzeli njemačko državljanstvo.

Prema navodima dnevnika "Welt", koji se poziva na odgovor Ministarstva inostranih poslova na odgovarajući parlamentarni upit, u navedenom periodu 967.860 stranaca odlučilo se da uzme njemačko državljanstvo.

Među njima je bilo najviše Turaka (309.346), a potom građana Srbije, odnosno Srbije i Crne Gore (61.936).

Iza njih, na listi 25 nacija iz kojih se najviše ljudi odlučilo da zatraži njemački pasoš slijede Iranci, građani Rusije, Iračani, Markonaci i Ukrajinci.

Najviše stranaca je između 2002. i 2009. njemačko državljanstvo dobilo u saveznoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija (skoro 300.000), potom u Baden-Virtembergu i Hesenu.

U svih pet saveznih pokrajina na nekada socijalističkom istoku Njemačke je za to vrijeme oko 17.700 stranaca primilo njemačko državljanstvo.

Najviše stranaca se za njemački pasoš odlučilo 2000. godine kada je ondašnja socijaldemokratsko-zelena vlada usvojila propise kojima je olakšano sticanje njemačkog državljanstva - čak 187.000 ljudi. Taj broj je 2008. pao na ispod 100.000 - najmanje od ujedinjenja 1990. godine.

Šef opozicionih Zelenih, političar turskog porijekla Čem Ezdemir, naveo je povodom objavljivanja ovih podataka da je kvota stranaca koji uzimaju državljanstvo zemlje u kojoj žive, u Njemačkoj jedna od najnižih u Evropskoj uniji.

Ezdemir je zatražio reformu propisa o dvojnom državljanstvu, koje izuzev u vanrednim slučajevima nije dopušteno u Njemačkoj.

Ideju podržava i liberalna ministarka pravosuđa Sabine Lojthojser-Šnarenberger, ali se tome izričito protivi veći koalicioni partner, Hrišćansko-demokratska unija (CDU) kancelarke Angele Merkel.

Najčitanije