Prije nekoliko dana svijet su obišle fotografije plemena koje živi izolovano u šumama Amazona, na brazilsko-peruanskoj granici, a koje je izazvalo veliku pažnju svjetske javnosti.
Riječ je o plemenu u kojem živi oko 150 ljudi specifičnog izgleda; svi imaju neobično čelo i dugu kosu.
Preživljavaju tako što se hrane voćem koje beru u šumama Amazona, povrćem koje sami gaje, love životinje u šumi, a bave se i ribolovom.
Za lov koriste luk i strijelu, a imaju i metalne predmete slične noževima. O plemenu je poznato veoma malo: poznato je samo da nemaju svoj jezik.
Širom svijeta i danas živi na stotine izolovanih plemena koje nikada nisu stupila u kontakt sa civilizacijom, mahom jer mnoga to i ne žele.
Jedno od najpoznatijih izolovanih plemena je Sentinelese, koje živi na Andamanskim ostrvima u Indijskom okeanu.
Oni uporno i prilično agresivno odbijaju svaki kontakt sa civilizacijom, pa tako spadaju u jedna od opasnijih plemena.
Pleme Sentinelese već 15.000 godina živi na isti način u kućama napravljenim od palminih grana i pretpostavlja se da ih ima između 250 i 300.
Marko Polo ih je na svom proputovanju 1296. godine opisao kao lovce - sakupljače sklone kanibalizmu i takvi su i dan-danas.
Sentinelese nije imalo pretjeranu želju da kontaktira sa strancima i širi krug prijatelja.
Tokom 1974. godine posjetila ih je snimateljska ekipa dokumentarca za "National Geographic", u kojoj su bili i antropolozi i naoružani policajci.
Moderni čovjek naivno je pomislio da može da kupi vijekovima izolovano pleme nekim darovima u vidu hrane i svjetlucavih materijala, ali je dočekan kišom strijela.
Sentinelesani nisu željeli da im ijedan stranac unosi bilo kakav nemir u zajednicu. Ono što je zanimljivo jeste da to pleme nije bilo ugroženo tokom cunamija 2004. godine.
Na jednom od Andamanskih ostrva živi još jedno izolovano pleme, Jarava, koje takođe svojevremeno odbijalo svaki kontakt.
Međutim, nakon što je kroz njihovu teritoriju izgrađen put, oni su bili prisiljeni da 1997. godine izađu iz šume u potrazi za hranom. Pretpostavlja se da ih ima oko 300.
Izolovanih plemena ima skoro na svakom kontinentu. U Vijetnamu živi pleme Ruk, koje su otkrili vijetnamski vojnici tokom Vijetnamskog rata. Riječ je o plemenu koje živi od lova, u pećinama provincije Kvang Bin. Vijetnamska vlada je kasnije pokušala da stupi u kontakt s njima, da ih preseli u neki drugi, naseljeni dio zemlje, ali mnogi od njih su odbili tu ponudu.
Kada je riječ o Australiji, onda je posljednje pleme koje je stupilo u kontakt s civilizacijom bilo pleme Pintupi 1984. godine. Oni su sve do tada živjeli u pustinji Gibson, a pronašli su ih članovi Evropsko-australijskog društva i to sasvim slučajno.
U Ekvadoru žive dva izolovana plemena, Tageri i Taromenane. Ta dva plemena su u stalnom međusobnom sukobu, ali zajednički se bore protiv drvosječa, koji uništavaju njihovo stanište.
Tokom posljednjih pet do deset godina bilo je više sukoba u kojima su živote izgubili kako drvosječe, tako i pripadnici oba plemena. Tek 2007. godine predsjednik Ekvadora proglasio je nacionalni park Jasuni (gdje žive plemena) zaštićenom zonom kako bi zaštitio ta izolovana plemena koja ne žele da odu u civilizaciju.
U Peruu ima oko pet rezervata gdje žive domorodačka plemena izolovana od civilizacije. Rezervati su i napravljeni s namjerom da se plemena zaštite od spoljnih uticaja.
Međutim, Peru je primjer i uticaja multinacionalnih kompanija, koje svojim radovima i širenjem beskrupulozno uništavaju njihove prirodne naseobine.
Ukupno je 17 velikih površina u Peruu gdje rade naftne i gasne kompanije, uključujući naseobine Indijanaca koji nisu u kontaktu sa savremenom civilizacijom. Čak dvije trećine peruanskih džungli iznajmljene su naftnim i gasnim kompanijama u posljednje četiri godine, više nego u bilo koje ranije doba.
Prije dvije godine teško naoružana peruanska policija sukobila se sa golorukim ili samo kopljima naoružanim domorocima, krčeći put eksploataciji nafte, gasa i minerala na njihovoj zemlji.
Krvavi ishod tog boja nije, ipak, spriječio nekoliko nedjelja kasnije naftnu kompaniju iz Teksasa da, uz podršku peruanske vlade, bez dozvole plemena, krene u opsežna seizmološka ispitivanja netaknutih amazonskih džungli.
Na drugom kraju svijeta, pleme Penan na Borneu takođe se našlo na udaru kompanija koje se bave eksploatacijom drveta.
Ne samo da su im uništene šume i plemenska obilježja, uključujući groblja, već su bili suočeni s nasiljem, silovanjima... Vlada je odbacila optužbe, pripisujući sve "bujnoj mašti" domorodaca.
U Ekvadoru, naftni gigant "Ševron" godinama se spori sa domorodačkim plemenima, kojima navodno duguju 27 milijardi dolara zbog ekološke štete koja im je nanesena. "Ševron" je priznao da je od 1964. do 1990. godine "pohranio" više od 40 milijardi litara toksičnog otpada unutar ekvadorskih džungli.
Kontaminaciji "amazonskog Černobilja" bilo je izloženo šest plemena, jedno je potpuno iščezlo, a gotovo 1.400 ljudi umrlo je od kancera.
Ipak, lobiranje "Ševrona" u centrima moći i druge političke mahinacije doprinose tome da taj spor još traje.
Širom svijeta plemena su primorana da blokadama pokušaju da zaštite svoju preostalu zemlju. To se već desilo u Indiji, Maleziji, kao i u Južnoj Americi.
Mitovi
Nisu svjesni spoljašnjeg svijeta
Svako ima komšije, pa tako i oni. Neka od plemena su sasvim svjesna prisutnosti drugih plemena ili grupa u svojoj neposrednoj blizini, ali je njihova odluka da ne kontaktiraju sa njima. Uglavnom je riječ o drugim plemenima i mahom imaju dobre odnose, jer se dogovore u vezi s razgraničenjem teritorije i ne diraju jedni druge.
Žive kao u kameno doba
Vremena se mijenjaju, pa tako i ljudi, uključujući i izolovana plemena. Iako mnogi od njih žive primitivno, svi nastoje da poboljšaju uslove života, pa se ne može reći da žive kao u kameno doba. Dakle, oni nisu nazadni, niti žive kao ljudi iz kamenog doba, samo žive drugačije od civilizovanih ljudi.
Izolovana plemena su prevara
Ranije je bilo slučajeva da su pronalasci "izolovanih" plemena inscenirani zarad nečije popularnosti, mahom istraživača, ali istina je da postoji na stotine plemena širom svijeta koja zaista nikada nisu imala kontakt sa spoljašnjim svijetom.
Ne mogu biti sami dovijeka
Naravno da mogu, jer je to njihov izbor. Ako budu željeli da kontaktiraju s ostatkom svijeta, sigurno će naći način da to i učine. Problem je što vlada uvriježeno uvjerenje da su oni toliko primitivni da ne mogu da opstanu sami, što je jedna velika zabluda.
Život u civilizaciji može im koristiti
Poenta je da u civilizaciji oni jednostavno ne bi imali šanse da se integrišu u društvo. Ako bi i došli u civilizaciju, bavili bi se uglavnom prosjačenjem i prostitucijom. Istorija je pokazala da je većina onih koji su došli u civilizaciju živjela daleko gore nego u džungli.
Zapad fasciniran
Zapadna kultura oduvijek je bila fascinirana izolovanim plemenima. Štaviše, prije nekoliko godina turističke agencije su počele da nude aranžmane koji su podrazumijevali posjetu područjima gdje žive ta plemena.
Jedna američka turistička agencija zaradila je malo bogatstvo 2006. godine na aranžmanima koji su podrazumijevali da sami turisti pronađu izolovana plemena na području Papue Nove Gvineje i stupe u kontakt s njima, što se kasnije ispostavilo kao jedna velika prevara.
Izumiru od bolesti
Jedan od velikih problema pri kontaktu s izolovanim plemenima je i činjenica da ta plemena nemaju nikakav imunitet kada su u pitanju bolesti savremenog doba.
Sasvim izvjesno je da svaki istraživač na sebi donosi klicu neke bolesti koja je sasvim uobičajena za savremeni svijet, što predstavlja pravu opasnost za domorodačka plemena.
Zabilježeno je da su neka plemena potpuno izumrla od bolesti koje su donijeli ljudi iz civilizacije, pa čak kada je riječ o potpuno blagim infekcijama.