Koliko su ljudi i životinje zaista različiti? Ljudi često sami sebi pridaju veću vrijednost i prave ogromnu razliku između životinja zbog inteligencije, odnosno sposobnosti učenja, koja u prirodi može rezultirati iz prilagodbe nekim novim situacijama ili promjenama u okolini.
Nemaju sve životinje tu sposobnost, ali mnogi sisari i ptice pokazuju zapanjujuće primjere učenja i inteligencije, što im je sasvim dovoljno za prilagođavanje i bolje preživljavanje u okolini.
Psiholozi se odavno bave ispitivanjem inteligencije kod životinja i na osnovu određenih testova zaključili su da se po tom pitanju nekoliko životinjskih vrsta naročito izdvaja.
Mi vam dajemo listu deset najinteligentijih životinja.
1. Delfini
Dugo je smatrano da su šimpanze najinteligentnije životinje. Međutim, nova studija pokazuje da su to zapravo delfini. Naučnici su, konačno, delfine prepoznali kao druga najinteligentnija bića na svijetu, i to odmah poslije ljudi. Stručnjaci tvrde da bi ih trebalo tretirati kao osobe, nakon istraživanja koje je pokazalo da njihovi mozgovi sadrže mnoge odlike koje ukazuju na visoku inteligenciju. Izuzetno su društvene životinje i poznati su po svom prijateljskom odnosu prema ljudima. Delfini koriste alat u svom prirodnom okruženju i mogu da nauče niz trikova i komandi. Naučnici ističu da je inteligencija delfina izražena u tolikoj mjeri da bi ih trebalo tretirati kao osobe s karakterom.
2. Šimpanza
Šimpanze su najbliži srodnici ljudi i genetički su vrlo bliski. Prema najnovijim istraživanjima, nasljedni materijal šimpanzi i ljudi se podudara oko 98 odsto. Šimpanze koriste različite alate u potrazi za hranom. Razvili su strategiju lova koja zahtijeva međusobnu saradnju. Oni su, takođe, u mogućnosti da uče znakovni jezik i da komuniciraju s ljudima. Ali možda najnevjerovatnija karakteristika šimpanzi je njihova sposobnost da koriste objekte i simbole kako bi prenijeli svoje ideje. Jedan od pokazatelja inteligencije i evolucije ljudi bila je upotreba oruđa i alata. Šimpanze izrađuju i koriste koplja kojima love. Zabilježeno je kako lome grane i katkad dodatno oštre zubima vrh.
3. Orangutan
Orangutani u prirodi izrađuju improvizovane zviždaljke od snopova lišća, koje koriste u svrhu obrane od predatora.
U zarobljeništvu su naučili otvarati zatvorenu kutiju ne bi li došli do voćke koja je u njoj, a znaju i iz flaše popiti sok.
Testovi su pokazali da uz pomoć ploča sa simbolima mogu komunicirati s ljudima jednostavnim rečenicama. Kao i šimpanze, koriste razne interesantne alate u potrazi za hranom. Njihovi srodnici gorile koriste grane, no za neku drugu svrhu. Grana im služi kao štap za hodanje s kojim testiraju dubinu vode i blata u močvarama.
4. Slon
Slonovi su jedna od najinteligentnijih vrsta životinja i posjeduju najveći mozak u usporedbi sa svim drugim kopnenim životinjama. Slonovi su poznati po tome što u divljini koriste alatke na različite načine, a takođe mogu da prate ljudske komande u zarobljeništvu. Nevjerovatna sposobnost slonova da uče i pamte pokazuju da slonovi imaju više moždanih ćelija po kvadratnom centimetru od svake druge vrste životinja ponaosob.
Samosvijest je prvi korak prevazilaženja instinkta u korist donošenja odluka, a mnoge pojave u ponašanju slonova su odavno ukazivale na to, moć pamćenja slonova, te posjete ostacima uginulih slonova, pogotovu ako su ti slonovi bili na važnim položajima u krdu, razni kompleksni obrasci ponašanja krda i privrženost potomstvu na neinstinktivan način.
5. Vrana
Od svih ptica najfascinantnije su vrane, koje posjeduju izniman mozak. One su vješte u izradi alata iz grančica, lišća, pa čak i vlastitoga perja. Vrane bacaju kamenčiće u posudicu vode da bi podigle nivo vode i na taj način dohvatile hranu koja pluta na površini. Neki naučnici vjeruju da su vrane inteligentnije od primata. Dokazano je da su vrane dovoljno inteligentne da saviju komad žice u kuku, koja im je zatim poslužila kao udica za lovljenje crva zatvorenih u duguljastoj plastičnoj posudi. Poznate su i po bacanju oraha na pješački prelaz. Vrane bi čekale da neki pješak pritisne dugme za zeleno svjetlo i zatim bi bez opasnosti od automobila sakupile svoj plijen, koji je prethodno automobil smrskao. Imaju odlično pamćenje i bolje vam je da ne upamte baš vas. Upozoravaju jedne druge na opasnosti, pa uskoro sve vrane znaju koga moraju izbjegavati, a takve informacije prenose kreštanjem.
6. Svinja
Uprkos reputaciji za proždrljivost i lošu higijenu, svinje su zapravo veoma inteligentne životinje, čak inteligentnije i od psa. Njihova inteligencija se mjeri sa inteligencijom djeteta od tri godine. Zbog izuzetno razvijenog čula mirisa svinje se koriste za traženje tartufa u većini evropskih zemalja. Dokazano je da se raspoloženje svinje može odrediti prema repu. Ako je rep čvrsto namotan, svinja je srećna, a ako rep mlitavo visi, tada je nesrećna. Izrazito su društvene, privržene i osjetljive životinje, čija visoka inteligencija zadivljuje naučnike. One sanjaju, prepoznaju vlastita imena, imaju jako dugotrajno pamćenje, uče "trikove" za nagradu poput sjedenja i društveno ponašanje takve složenosti kakva je ranije primijećena samo u primata.
7. Vjeverica
Vjeverice imaju dobro pamćenje, lukavost i prepredenost, pomoću kojih umiju da izmaknu neprijateljima. Imaju sposobnost da prepoznaju svoje vlasnike i pokazuju određenu sposobnost učenja, jer znaju da dođu na poziv. Žive u šumama, parkovima, vrtovima, aktivne su danju, nekad i noću, dobro se penju i skaču. U krošnjama grade nekoliko loptastih gnijezda u kojima skrivaju hranu i mlade. Ne spavaju pravi zimski san jer se povremeno bude. Kad pronađe lješnik, vjeverica najprije provjeri da li je jestiv, no ponekad ga ne pojede odmah već spremi u spremište hrane za crne dane. Mirisnim žlijezdama na usnama vjeverica označava hranu, koju će zakopati što je dublje moguće, na mekanom terenu, a potom, uzdignuta repa, krenuti u novu potragu. Miris lješnika osjetiće čak i pod snježnim pokrivačem.
8. Hobotnica
Svi se sjećaju hobotnice Pol, koja je bez greške pogađala rezultate prošlogodišnjeg svjetskog fudbalskog prvenstva. Hobotnica ima fantastičnu memoriju i može mijenjati boju tijela prema boji morskog dna ili kada se uplaši. Ima iznimno razvijen mozak i nervni sistem i iznenađujuće je inteligentna morska životinja. Zna da se poigra, uči, komunicira, izađe na kraj sa različitim složenim zadacima. Tako je u akvarijumu u Australiji jedna hobotnica brzo naučila da otvara zašarafljene staklene boce ako bi u njima bilo nešto za jelo. Za odstranjivanje zatvarača sa dva pipka treba joj je manje od tri minuta. Razlikuju razne geometrijske forme, a neki naučnici tvrde da uče brže od pasa. Među najzanimljivije izraze inteligencije hobotnica spadaju građevine koje one prave na dnu mora.
9. Pacov
Pacovi su inteligentni, vole se igrati igračkama, a ponašanje im nije isto kao kod pacova u divljini. Imaju široku primjenu u laboratorijskim istraživanjima, lako pronalaze prečice i rupe.
Nedavno istraživanje otkrilo je da smeđi pacovi imaju svijest o vlastitim procesima mišljenja, koja je dosad smatrana svojstvenom samo čovjeku i nekim primatima.
Ova studija američkih naučnika pokazala je da laboratorijski pacovi saosjećaju sa drugima i da, kada im se ponudi izbor između ukusne čokolade ili pomoći drugom pacovu da pobjegne iz zamke, oni najčešće biraju da izbave druga iz nevolje.
10. Golub
Golubovi su veoma pametne ptice i predmet su mnogih naučnih eksperimenata. Koriste stečeno iskustvo i veoma brzo uče. Za prenos poruka prvo moraju imati dom na mjestu gdje, planirano, vijest treba da stigne. S tog mjesta pomoću drugih prometnih sredstava moraju biti dovedeni do mjesta s kojeg se namjerava slati poruka, gdje do trenutka slanja poruke ostaju zatvoreni. Kad treba poslati vijest, na nogu goluba pričvrsti se maleni predmet, najčešće presavijeni papir, pa ga se pušta da odleti. Nakon toga se pokušava vratiti natrag na mjesto gdje su mu gnijezdo i partner. Tamo se dočekuje golub i time je poruka prenesena. Ta sposobnost se sastoji od kombinacije sposobnosti orijentisanja prema položaju Sunca i zvijezda, osjećanjem magnetnog polja Zemlje i optičkim orijentisanjem.