Život

Pratite nas na Google news

Globalizacija pokorila i narod koji od pamtivijeka živi s irvasima

Globalizacija pokorila i narod koji od pamtivijeka živi s irvasima
Foto: N.N. | Globalizacija pokorila i narod koji od pamtivijeka živi s irvasima
Minja Šuković

Od nastanka civilizacije ljudska rasa je mnogo napredovala... Ljudi su, izlazeći iz pećina, počeli graditi gradove i te prethodne generacije ne bi mogle ni da zamisle ono što je do sada izgrađeno. Zbog globalizacije bilo je teško sačuvati baš svu istoriju i kulturu naših predaka.

Pleme Dukha činilo je izuzetak u svijetu... Naime, oni su važili za jedinstveno nomadsko pleme koje se do danas snažno odupiralo uticaju globalnog svijeta. Žive u Mongoliji već vijekovima u istim predjelima i istim načinom života kao nekad, a jedinstveni su jer imaju posebnu vezu s prirodom i okolišem. Oni jašu na irvasima, love s orlovima i vukovima i pripitomili su ih, baš kao što je ostatak svijeta pripitomio konje, krave i ostale domaće životinje. A njihova životna filozofija je da ne posjeduju okoliš, već da ga dijele.

Međutim, kada je suživot sa životinjama u pitanju, irvasi su centar svijeta ovog neobičnog plemena, tako da vjeruju da njihov opstanak zavisi od ove životinje.

Istina je da irvasi zaista ilustruju njihovo životno iskustvo: ženke irvasa im obezbjeđuju dovoljno mlijeka, dok se mužjaci upotrebljavaju za transport. Oni koriste i meso i kožu irvasa, dok se njihova dlaka upotrebljava kao konac za šivenje, ali sve to u ograničenim količinama.

Međutim, irvasi nisu samo njihovi ljubimci. Oni su za njih duhovne životinje i tretiraju ih kao članove porodice, te prilikom njihovog ubijanja narod Dukha izražava zahvalnost svojim precima i šamanima.

Kako im se moderna civilizacija približava, tako je i nasljeđe plemena u opasnosti da s vremenom ode u zaborav. Veliki dio ovog naroda odbacio je stari način života, dok je samo 37 porodica odlučilo da ostane s krdom.

Da bi kultura Dukha u bližoj budućnosti mogla nestati potvrđuje i antropolog s Harvarda Hamid Sardar Afkhami, koji je godinama bio dio plemena i bilježio sve što je vezano za njihov način života.

Od 200 porodica Dukha u Mongoliji, koliko ih je bilo nekad, danas je preostalo tek četrdesetak s oko hiljadu irvasa. Mnogi od njih preselili su se s vremenom u gradove jer mladi ne žele živjeti u surovim uslovima. Umjesto brige o irvasima i hladnoće, priželjkuju topli stan i automobile. Razvoj rudarstva na tom području, kao i potez vlasti da ograniče lovišta Dukha, poprilično su ubrzali smanjivanje broja članova plemena.

"Otkako je Vlada proglasila lovišta Tsaatana dijelovima zaštićenih nacionalnih parkova, oni više ne mogu da love. Kao kompenzaciju svaka porodica dobija 150 dolara", kaže Sardar Afkhami te dodaje kako mu se to čini tužno jer im je Vlada za malo novca uzela dio kulture. Osim toga, broj irvasa o kojima pleme zavisi dramatično se smanjio zbog bolesti.

Zbog svih problema s kojima se susreću, Dukhe su se odlučile okrenuti turizmu. Nije novost da turističke agencije nude mogućnost posjete njihovoj zajednici u sklopu obilaska Mongolije.

Da bi se došlo do mjesta gdje borave Dukhe potrebno je dosta volje jer se putuje kvrgavim makadamom, za šta brojni posjetioci nemaju volje ni živaca. Svjesni toga da nisu dovoljno pristupačni, mala plemenska grupa odlučila se preseliti s teško dostupnog područja i postaviti kamp nedaleko od popularnih jezera Khovsgol.

Predvođen Enkhatujom, koji je ujedno i glavni šaman, klan od desetak rođaka turistima nudi pogled na način života Dukha bez potrebe da se zavlače duboko u šumu. Enkhatuja kaže da jedino tako mogu zaraditi dovoljno novca da prežive zimu. Najveći hit među turistima su irvasi, s kojima se žele fotografisati.

Lokalni vodiči upozoravaju kako jezera Khovsgol ne odgovaraju irvasima, koji su navikli na znatno hladniju klimu.

Međutim, šaman Enkhatuja odbacuje optužbe i kaže kako su im irvasi oduvijek poput članova porodice te da im nikad ne bi naštetili.

Prije samo 15 godina ova grupa je posjedovala oko 15.000 irvasa, međutim kako je granica između Rusije i Mongolije strogo kontrolisana, smanjen je i broj pašnjaka koje irvasi mogu da koriste, te se sada njihov broj smanjio na samo hiljadu.

Ovo pleme se suočava i s problemima industrijalizacije, eksploatacije zlata i minerala, zbog čega je pokrenuta inicijativa da se ovom ponosnom narodu pomogne.

Ono što je još zanimljivo kod ovog neobičnog plemena je da osim što dresiraju irvase - dresiraju i vukove. Oni love i male šumske životinje poput zečeva i time zarađuju oko dva američka dolara. Ljudi Dukha plemena dresiraju i zlatne orlove koji im pomažu u lovu, a taj lov se smatra privilegijom. Onima koji to uspiju pleme iskazuje poštovanje. Takođe, pleme smatra da ima duhovnu vezu sa svim životinjama. Ova veza im dozvoljava da se u prirodi osjećaju kao kod kuće, te da održe kulturu uprkos uticajima spoljašnjeg svijeta.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije