Georg Vilhelm Fridrih Hegel je bio filozof zastrašujuće, monumentalne ambicije. Njegova filozofija nastoji da ugradi u sebe sve prethodne filozofije. U Hegelovoj filozofiji nema prostora za Boga koji bi bio s one strane univerzuma.
Georg Vilhelm Fridrih Hegel rodio se 27.08.1770. u Šturgartu. Hegelov otac Georg Ludvig je bio niži državni službenik na dvoru vinterbeškog vojvodstva. Hegel je bio najstariji od sve djece.
Uzor čitave Hegelove generacije je bio Gete. Čak je zabilježeno pismo koje je Hegel pisao Geteu iz Berlina: ’’Mojoj unutrašnjoj prirodi da li ste hranu i snagu da odoli apstrakciji i da pomoću vaših slika odredim sebi pravac kao pomoću signalnih vatri’’.
Hegel je cijelog života slavio dan kada je pala Bastilja. Sloboda je ostala glavna preokupacija Hegelovog mišljenja. Kada je u pitanju odnos crkve i države Hegel je smatrao da ljudsko biće ne smije biti rascjepljeno na političko religiozno biće. Crkva i država se ne mogu razdvajati.
Saznanje za Hegela je nešto što činite. Ona je čin, ali i prisustvo duha. Apsolutno znanje, kao najviši oblik znanja, je u formi potpune samosvesti i vlasti duha nad sobom dostupan jedino u krajnjoj tački misaonog procesa.
Za Hegela filozofija istorije je sloboda. Djelo ’’Nauka logike’’ odmah je Hegelu donijelo priznanje. Dobio je tri ponude sa katedri za filozofiju u Berlinu, ali prekasno jer je već prihvatio mjesto profesora u Hajdelbergu. Hegelova enciklopedija je podjeljena na tri dela:Logika,filozofija prirode
i filozofija duha.
Hegelov politički razvoj često je bio pogrešno tumačen. Hegel je započeo kao radikal koji želi da novu i revitalizovanu religiju upotrijebi za prevazilaženje krize u javnom i političkom životu. Hegel je uporno tvrdio da uloga filozofije ne podrazumeva davanje vladarima ili bilo kome drugom. Uputstvo o tome šta je njena uloga ograničava se na pokazivanje onoga što je razumno u svakom pojedinačnom slučaju.
Pročitajte izbor Hegelovih citata:
*Istorija ima tendenciju da se ponavlja: prvi put kao tragedija, drugi put kao farsa.
* Ne moramo biti postolari da bi znali koje nam cipele odgovaraju, kao što ne moramo biti ni profesionalci da bi stekli znanje o pitanjima opšteg interesa.
* Prava je budala čovjek kome traže njegovo iskreno mišljenje, i on im ga daje.
* Hrabrost koja se bori bolja je od slabosti koja traje.
* Čovjek mora da zna da se smrt sa njim ne šali.
* Ko razborito gleda svijet, toga i svijet gleda razborito.
* Bolje je boriti se i gubiti bitku nego nikada se ne izboriti.
* Čovek je uvek sam.
* Poslušnost je početak svake mudrosti.
* Prijateljstvo može postojati samo među onima koji su po moći jednaki.
* Ono što bi trebalo da bude, a nije – to nema istine.
* Biti nezavistan od mišljenja javnosti je prvi korak da postignemo nešto veliko.
* Poznavati svoje granice znači umjeti žrtvovati se.
* Ništa veliko na svijetu nije postignuto bez strasti.
* Prirodno pravo je sloboda, a dalje određenje istog je jednakost pred zakonom.
* Pred čoveka se zaista postavljaju ogromni zadaci.
* Od istorije učimo da od istorije ne učimo.
* Apstraktni identitet sa sobom još nema života… Nešto, dakle, ima život samo ukoliko sadrži protivriječnosti u sebi i ima snage da može protivrječnosti u sebi da obuhvati i da je zadrži.
* Istorija svijeta je napredovanje svijesti o slobodi.
* Rane duha zacjeljuju, a da njihovi ožiljci ne ostaju.
* Sve što je umno jeste stvarno, i sve što je stvarno, umno je