Iz vazduha izgleda kao da je neko po ravnici razbacao ogromne zelene krugove.Podsjeća na futurističku koloniju na Marsu, umjetničku instalaciju ili kadar iz naučnofantastičnog filma.
Ipak, ovo neobično mjesto postoji već više od šest decenija i nalazi se svega desetak kilometara od centra Kopenhagena.
Riječ je o Brøndby Havebyju, jednom od najneobičnijih urbanističkih projekata u Evropi, koji je zahvaljujući svojim savršeno pravilnim krugovima postao jedan od najfotografisanijih dijelova Danske.
Međutim, ono što ga čini posebnim nije samo izgled, već i filozofija koja stoji iza njega.
Ideja inspirisana starim danskim selima
Godine 1964. danski pejzažni arhitekta Erik Migind dobio je zadatak da osmisli novu baštensku koloniju na obodu Kopenhagena. Umjesto klasične mreže ulica i pravougaonih parcela, predložio je potpuno drugačiji koncept – vrtove raspoređene u koncentrične krugove, nalik parčadima torte.
Inspiraciju nije pronašao u modernizmu, već u starim danskim selima. Nekada se društveni život odvijao oko bunara ili zajedničkog seoskog trga, mjesta gdje su se ljudi spontano sastajali, razgovarali i gradili zajednicu. Upravo je tu ideju pokušao da prenese u savremeni prostor.
Svaki krug ima zajedničku zelenu površinu u sredini, dok se oko nje nižu uske parcele s malim vikendicama. Žive ograde pažljivo su oblikovane tako da se postepeno spuštaju prema centru, čime se otvara pogled prema zajedničkom prostoru i dodatno podstiče komunikacija među komšijama.
Nije naselje za stalni život
Iako mnogi pretpostavljaju da je riječ o futurističkom naselju, Brøndby Haveby zapravo nije namijenjen za stalni život. To je baštenska kolonija u kojoj stanovnici Kopenhagena provode vikende i ljetne dane, uzgajaju voće, povrće i cvijeće ili jednostavno bježe od gradske gužve.
Danski propisi ne dozvoljavaju da se ovdje živi tokom cijele godine, čime je sačuvana prvobitna ideja mjesta kao oaze za odmor.
Atrakcija koja izaziva rasprave
Danas se kružni vrtovi redovno pojavljuju na naslovnim stranama arhitektonskih časopisa i među najdijeljenijim fotografijama na društvenim mrežama. Vazdušni snimci ovog mjesta našli su se i u poznatim svjetskim foto-monografijama o planeti Zemlji, zbog čega je Brøndby Haveby postao globalno prepoznatljiv primjer urbanističkog dizajna.
Ipak, kao i svaki ambiciozan urbanistički eksperiment, ni ovaj nije prošao bez kritika. Dok jedni smatraju da kružni raspored predstavlja primjer kako arhitektura može podstaći zajedništvo i kvalitetniji život, drugi tvrde da ovakav koncept nije naročito efikasan kada je riječ o iskorišćenosti prostora.
Upravo zato Brøndby Haveby i danas izaziva rasprave među urbanistima – da li je važnije maksimalno iskoristiti zemljište ili stvoriti prostor u kojem će ljudi željeti da provode vrijeme zajedno?
Možda je upravo u tome njegova najveća vrijednost. U vremenu kada su gradovi sve gušći, a komšije se često ni ne poznaju, danski krugovi predstavljaju podsjetnik da dobar urbanizam nije samo pitanje zgrada i ulica, već i načina na koji oblikuje odnose među ljudima, prenosi Danas.