Život

Kada je vrijeme da djeca uče da čitaju i kako im pomoći

Kada je vrijeme da djeca uče da čitaju i kako im pomoći
Foto: Arhiva/Ilustracija | Kada je vrijeme da djeca uče da čitaju i kako im pomoći
N.N.

Vještine neophodne za cjelokupan uspjeh u životu su svakako čitanje i pisanje. Iako se ove vještine uče u školi, uslijed pandemije virusa korona veliki dio obaveza pao je na roditelje, pa se mnogi zbog toga pitaju kako svojoj djeci mogu da pomognu u savladavanju ovih važnih zadataka.

U svakom slučaju, od početka školovanja čitanje je vještina na kojoj se najviše radi, jer će dijete savladavanjem ove vještine moći da usvaja dalja znanja. Iako djeca nisu u obavezi da znaju da čitaju i pišu prije polaska u školu, mnogi to savladaju ranije, dok ima i one djece za koju je ovo veći izazov.

Zbog čega se greške dešavaju, kako da pomognete svojoj djeci i kada je vrijeme da se za pomoć obratite stručnjaku, za portal Ona.rs govori Aleksandra Đorđević, diplomirani logoped i reedukator psihomotorike.

Đorđević kaže da dijete najprije treba da stvori svijest o tome na koji način određena riječ počinje, pa da tako razvija fonološku svjesnost.

"Dakle, da bude svesno koji je glas na početku, koji glasovi učestvuju u formiranju određene reči, koji glas je na kraju, koliko određena reč ima slogova, a rečenica reči. Trebalo bi da u predškolskom uzrastu dete auditivno prepoznaje sličnosti među rečima, kako bi to moglo da se prenese i na vizuelni plan, odnosno čitanje. Sve te sposobnosti nazivaju se fonološka svesnost", objašnjava Đorđević.

Naglašava da je u čitanju od prvog dana važno obratiti pažnju na razumijevanje pročitanog.

"Upravo je razumevanje poenta čitanja jer ono što pročitamo treba da prenese neku informaciju i to je način na koji dalje nešto učimo", kaže ona.

Nesavladana tehnika čitanja, neadekvatna brzina za određeni uzrast, sve su problemi sa kojima se roditelji, ali i djeca suočavaju, što su, naglašava logoped, posljedica loše savladane tehnike čitanja.

"U tom slučaju se vraćamo korak unazad i počinjemo sa slogovnim čitanjem, odnosno spajanjem glasova u slog kao i sa stimulacijom sposobnosti koje su nam neophodne za uspešno čitanje", kaže logoped.

Napominje da se nerijetko kod takve djece uočava i problem sa pisanjem i loša vizuelna i auditivna percepcija.

"Ako se ne reaguje pravovremeno, poteškoće u čitanju mogu sa sobom povući i probleme u računanju, odnosno razumvanju i rešavanju tekstualnih zadataka iz matematike, a onda i daljem učenju", kaže Đorđević.

Kada je pravo vrijeme da se djeca stimulišu ka procesu učenja?

Prema riječima logopeda, dijete bi prije polaska u školu trebalo da može da pročita kratke riječi i kratke rečenice, budući da u školi nije moguće posvetiti dovoljno pažnje učenju tehnike čitanja.

U razredu ima mnogo djece, a nedovoljno vremena, uz svu dobru volju prosvjetnih radnika, nije moguće posvetiti se svakom djetetu u onolikoj mjeri koja mu je potrebna.

"Deca se odmah pošto nauče 30 slova azbuke stavljaju pred sam zadatak čitanja, a bez prethodnog objašnjenja kako se to čita i da je čitanje spajanje glasova u reč, a reči u rečenicu", kaže Đorđević i dodaje da bi dijete već od četvrte godine polako trebalo stimulisati ka procesu učenja čitanja.

Prije svega, objašnjava, sa djecom bi trebalo igrati igru "Na slovo, na slovo", koja će kod djece početi da budi svijest o tome na koje slovo određena riječ počinje.

"Ovakve igre treba igrati često i postepeno ih otežavati. Dakle, posle pitanja na koje slovo počinje određena reč, postavljati im pitanje koje slovo je drugo u reči i na koje slovo se određena reč završava. Svakako ne treba birati teške, dugačke i komplikovane reči, već krenuti od jednostavnih ka komlikovanijim", savjetuje logoped.

Korak po korak

Uporedo sa vježbama analize glasova u riječi treba vježbati sintezu glasova, dakle pitati djecu, kada kažete "M-I-Š", šta ste rekli kada glasove spojite u jednu riječ, objašnjava logoped i kaže da uz to treba raditi i vježbe vizuelne percepcije, koja olakšava sam proces čitanja.

"Onaj ko ima dobru vizuelnu percepciju imaće bolju tehniku čitanja, a to se vežba kroz zadatke kao što su pronalaženje razlika između dve slike, izbacivanje uljeza iz određenog niza, rešavanje lavirinata itd. S druge strane, dobro razvijena auditivna percepcija nam omogućava da razumemo tekst koji smo pročitali", kaže Đorđević.

Osluškujte svoje dijete, nisu svi za logopeda

Čak i ako dijete pokaže interesovanje za čitanje prije četvrte godine, podstaknite ga u tom smjeru, ali budite sigurni da je prethodno uspjelo da poveže glas i slovo. Poželjno je da adekvatno izgovaraju i čuju svih 30 glasova srpskog jezika.

Jedan od preduslova za čitanje jeste da djeca savladaju slova, odnosno znakove za svaki od 30 glasova našeg jezika.

"Ukoliko umesto jednog glasa izgovaraju neki drugi (recimo L umesto R), onda neće praviti razliku između reči lampa i rampa, što veoma narušava razumevanje pročitanog", kaže Đorđević i ističe da nije svako dijete koje ima poteškoća sa čitanjem za logopeda.

Šta je reedukacija psihomotorike?

Aleksandra Đorđević pored toga što je diplomirani logoped, jeste i reedukator psihomotorike i završila je muzičku školu.

"U svom radu, pored klasičnih logopedskih tehnika koristim i reedukaciju psihomotorike i muziku. To je tretman pokretom, koji je izuzetno koristan kada je u pitanju savladavanje tehnike čitanja, jer je najpre neophodno da se deca dobro orijentišu u prostoru koji ih okružuje, kako bi mogla da se orijentišu i na papiru - objašnjava ona i dodaje da deca treba da znaju da se čita sa leva nadesno, odozgo nadole, koje slovo je prethodno, a koje sledeće. Muziku koristim na taj način što deci pevam i sviram glasove, odnosno slova napisana na papiru, njima je melodija bliskija, interesantnija i stimulativnija nego klasično čitanje za stolom. Ovakavim pristupom ubrzavam i olakšavam proces spajanja glasova u slog i slogova u reči", zaključuje logoped za Ona.rs.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije