Postoje ljudi koji se užasavaju dugih redova i sporih liftova, ali to nije zbog toga što ih nervira čekanje – oni se plaše drugih ljudi.
To je više od stidljivosti – oblik društvene anksioznosti koji je zapravo strah od kritike i odbijanja drugih ljudi.
Korijeni tog poremećaja sežu mnogo dalje od školskih dana.
„Ljudski opstanak nekada je zavisio od popularnosti – oslanjali smo se na svoje pleme da nam pruži hranu i zaštitu, pa su mozgovi ljudi evoluirali tako da budemo osjetljiviji na to kako nas druge osobe iz okruženja vide“, objašnjava Luan Brizedin, neuropsihijatar na Kalifornijskom univerzitetu u San Francisku.
Kao rezultat, briga o društvenoj nepodobnosti je nevjerovatno rasprostranjena - devedeset odsto ljudi ima neki nivo društvene anksioznosti u nekom periodu života.
Normalno je osjećati tremu pred neki javni nastup, ili na prvom sastanku, držanju govora, ali problem nastaje kada takva nervoza i osjećaj neprijatnosti postane dio svakodnevnih interakcija sa drugim ljudima.
Faktor straha
Iako stručnjaci još nisu potpuno sigurni u uzrok te pojave, vjeruje se da potiče od preosjetljivosti dijela mozga zaduženog za strah – amigdale.
Kada amigdala odreaguje, stavlja vaše tijelo u stanje pripravnosti koje može prouzrokovati pojačano znojenje, vrtoglavicu ili ubrzano lupanje srca.
Najgore je što vaš mozak reaguje kad god se susretnete s drugim ljudima, upoznajete na zabavi, prezentujete neki projekat na poslu ili odgovarate na ispitu.
Anksioznost se zatim vraća svaki put kada ste u sličnoj situaciji.
Osobe koje pate od takve vrste poremećaja izmišljaju izgovore kako bi izbjegli situacije koje ih čine nervoznim.
Trik je u tome da iznova i iznova izlazite iz te čaure. Što se više suprotstavljate svojim strahovima, lakše ih prevazilazite.
Predstavljamo vam nekoliko jednostavnih uputstava:
Igrajte igru sa samim sobom
Istraživanja pokazuju da ljudi sa socijalnom anksioznošću više obraćaju pažnju na prijeteće informacije, kao što je zajedljiv pogled kolege s posla, nego pozitivne, kakav je osmjeh prijatelja.
Kako biste vratili mozak na pozitivnu putanju, idite na neko mjesto gdje se okuplja veliki broj ljudi i pokušajte da primijetite lica sa prijateljskim izrazom. Vježbajte dok vam to ne postane druga priroda.
Isprobajte novu taktiku
Nemojte čekati da drugi učine prvi korak. Ukoliko se pridržavate pravila „tri sekunde“, možete prići bilo kome.
Odaberite nekoga dok šetate ili kupujete, a zatim mu postavite jednostavno pitanje poput „Koliko je sati?“ ili nešto slično.
Morate to činiti bez oklijevanja. Radite to dva puta dnevno i više nećete imati problem.
„Rad“ na zabavama
Nemojte pomodarski kasniti na žurke. Ulazak u prepunu prostoriju može biti previše za nekoga ko se bori sa društvenom anksioznošću. Dakle, dođite na vrijeme ili malo ranije i pripremite neke teme za razgovor sa prisutnima.
Dok se borite da prevaziđete anksioznost, možete biti nervozniji, ali samo u početku. Uporno nastavite sa vježbanjem i interakcija s drugim ljudima će vam biti sve prijatnija. Isplatiće vam se tako što ćete osjetiti veliku količinu samopouzdanja u svemu što radite.