Anke Hanuš umače svoju šaralicu u tamnoplavi vosak i precizno iscratava žuto obojeno uskršnje jaje u svojoj ruci. Mali potez za malim potezom, šara napravljena saćem raste na jajetu.
Zahtjevni motiv znači da će jaje na kraju biti poklon od kuma svom kumčetu, kako bi se njime djetetu prenijela važnost marljivosti i dobre radne etike.
Tradicija ukrašavanja vaskršnjih jaja dio je kulture slovenskog govornog područja Lužičke narodne manjine u Njemačkoj, piše AP.
Savremeni Lužički Srbi potiču od slovenskih plemena u centralnoj i istočnoj Evropi koja su se naselila u Njemačkoj prije oko 1.500 godina.
Oko 60.000 Lužičkih Srba trenutno živi u Njemačkoj, podijeljeni između saveznih država Saksonija i Brandenburg.
Stefani Birhold, zaposlena u Lužičkosrpskom kulturnom centru u Šlajfeu, gradu udaljenom samo 16 kilometara od poljske granice, rekla je da je Uskrs najveći praznik u godini za Lužičke Srbe i ljude koji putuju kući da proslave sa svojim najmilijima.
"Najbolje je što je ova tradicija još uvijek živa u porodicama", rekla je ona.
Birhold, Hanuš i drugi članovi Šlajfeove lužičke zajednice okupili su se u kulturnom centru 6. aprila, dvije nedjelje uoči praznika, kako bi proslavili svoje nasleđe kroz vaskršnja jaja i tradicionalne narodne nošnje, pjesme i igre.
Dekoracija lužičkih jaja datira još iz Srednjeg vijeka.
Hanuš je nosila crvenu narodnu nošnju i šešir neudate žene; udate žene nosile su zeleno.
Bila je među više od 30 domaćica koje su prodavale vaskršnja jaja u kulturnom centru.
Njene cijene su se kretale od najjeftinijeg ukrašenog pilećeg jajeta za sedam evra do 90 evra za farbano emu jaje.
Dekorisanje može trajati između 90 minuta i šest sati, u zavisnosti od tehnike, motiva i veličine jajeta.
Zanatlije koriste iglu ili vrh guščjeg pera, isječenog na različite načine, da crtaju složene šare.
Kažu da epidemija ptičjeg gripa širom svijeta, kao i nestašica jaja i povećanje cijena, još uvijek nisu uticali na njihov zanat – iako su dodali da je uvijek najbolje nabaviti jaja direktno od seljaka, a ne iz supermarketa.
Hanuš, koja je po očevoj strani Lužička Srpkinja, uči da govori slovenski jezik.
Rekla je da ona i druga lužička deca počinju da ukrašavaju uskršnja jaja sa dvije godine, od kada prvi put mogu da drže olovku.
Mnogi to rade samo tokom vaskršnje sezone i tokom djetinjstva, ali Hanuš je nastavila sa vještinom i postala učiteljica drugima, uključujući i svoju nećaku.
"Mislim da je to vrijedno kulturno dobro koje treba sačuvati. Bila bi šteta da izumre“, rekla je ona, prenosi N1.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
