KATMANDU - Gijani Maja Sen, 76-godišnja pripadnica plemena koje nestaje, jedina je osoba na svijetu koja govori kusunda jezikom nepoznatog porijekla i jedinstvenih sklopova rečenica koji godinama zbunjuju stručnjake.
"Nema više nikog sa kojim mogu da pričam na svom jeziku. Razgovarala sam sa majkom, ali sam poslije njene smrti 1985. ostala sama", rekla je ona na nepalskom agenciji Frans pres.
Ova krhka starica našla se sada u žiži interesovanja lingvista iz cijelog svijeta koji se trude da njen ježik sačuvaju, u nekom obliku, i poslije njene smrti.
Pleme Kusunda koje sada broji 100 članova bilo je nomadsko pleme, ali Sen posljednjih godina živi u betonskom bungalovu koje su lokalne vlasti izgradile na zapadu Nepala u oblasti Dang.
"Kako bih mogla da zaboravim jezik koji sam naučila odrastajući? Govorila sam ga kao dijete. Čak i danas želim da sa nekim porazgovaram na mom jeziku", kaže Sen.
Nepal, koji se nalazi smješten između Kine i Indije, dom je više od 100 etničkih grupa koje govore isto toliko jezika, a lingvisti kažu da je najmanje 10 jezika nestalo posljednjih decenija.
Unesko je stavio 61 nepalski jezik na listu ugroženih, što znači da se ne koriste, i šest jezika na listu kritično ugroženih, među njima i kusundu.
"Jezik je dio kulture. Kada nestane, oni čiji je to maternji jezik ne samo da izgube svoje nasljeđe i istoriju već i identitet", rekao je profesor lingvistike sa univerziteta Tibhuvan, Madav Prasad Pokharel.
"Kusunda je jedinstven jer nema veze sa nekim drugim jezikom na svijetu. Na njega nisu uticali ni drugi jeziki. U lingvističkom smislu riječ je o izolovanom jeziku", rekao je Pokharel AFP-u.
Do nedavno, još dvije osobe su govorile na kusunda jeziku - Puni Takuri i njena ćerka Kamala Hatri. Puni je preminula prije dvije godine, a Kamala se preselila u Indiju zbog posla zbog čega je Sen jedini preživjeli govornik ovog jezika.
Univerzitet Tibhuvan u Katmanduu prije 10 godina je pokrenuo projekat dokumentovanja i očuvanja kusunde i pozvao Takuri i Hatri u glavni grad Nepala. Sa smanjenjem sredstava i projekat je stopiran.
Novi život projektu udahnuo je Bodžraj Gautam, Pokharelov učenik koji je proveo mjesece snimajućio Sen i učeći osnove kusunde.
Kao dio projekta, koji finansira Australijski istraživački savjet, Gautam je zapisao cio jezik i ishod svega će biti rječnik kusunda jezika i gramatika.
Kusunda, koji se netačno klasifikuje kao tibeto-burmanski jezik, ima tri samoglasnika i 15 suglasnika i odražava istoriju i kulturu svog naroda.
"Oni sebe nazivaju 'mjahk' što znači tigar. To čine jer sebe doživljavaju kao vladare šume", rekao je Pokharel.
Poreko Kusunda naroda nikada nije utvrđeno ali se vjeruje da su stotinama godina ziveli na zapadu današnjeg Nepala. Tradicionalno su se oslanjali na lov i spretni su u korišćenju luka i strijela za ubijanje divljih životinja. Gušteri i divlje ptice su im omiljena hrana.
Pokharel kaže da Kusunde u svom rječniku nemaju ekvivalent riječi "zeleno" jer su kao žitelji šuma okruženi vegetacijom i ne prepoznaju je kao nešto što je potrebno imenovati.
Pleme već decenijama izumire, mnoge žene su se udale van plemena a sam jezik je počeo da nestaje kako su se mnogi okrenuli nepalskom.
"Prebacili su se na druge jezike a tom gubitku doprinijeli su i faktori poput venčavanja van plemena, migracije i modernizacije", rekao je Pokharel.
Kada je kralj Mahendra raspustio vladu 1960. i na njeno mjesto smjestio autorkatski sistem bez partija koji će vladati Nepalom narednih 30 godina, upotreba bilo kog drugog jezika osim nepalskog je obeshrabrivana.
Sa promjenom političke situacije u zemlji 2006. i oživljavanjem interesovanja za prava manjina i domorodačkog stanovništva, vlasti su počele da rade na očuvanju njihovih jezika i kulture.
Sve to je, međutim, stiglo prekasno za Kusunde, kaže Pokharel i dodaje da je potrebno ustanoviti nacionalnu instituciju koja će pokušati da sačuva druge nepalske jezike koji izumiru.
"Transfer jezika osobi kojoj on nije maternji je važan i jedini način da ga sačuvamo", upozorava on.